Rast cijena prehrambenih proizvoda vraća nas u vrijeme kada smo, ne tako davno, odlazili preko granice po špeceraj. Upozoravaju na to u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske.
U nama susjednim zemljama pod istim udarom globalnog rasta cijena goriva, s vrlo sličnim teritorijalnim i klimatskim uvjetima i manjom poljoprivrednom proizvodnjom, proizvodi koji su kod nas poskupjeli prodaju se po znatno nižim cijenama.
Hrvatskim građanima ne ostaje drugo osim ponovnog pripremanja velikih plastičnih vreća i odlazaka u Bosnu, Mađarsku ili Sloveniju. To je opcija za one sa srednje dubokim džepom jer ni putovanje u susjedne zemlje nije besplatno poručuje SSSH. Upozoravaju i da je riječ o prehrambenim proizvodima iz skupine cjenovno neelastičnih proizvoda jer rast cijene neće uvjetovati opadanje potražnje.
U Nezavisnim hrvatskim sindikatima pak misle da zasad neće doći do prekograničnog odlaska u špeceraj, jer hrana poskupljuje svuda u svijetu. No neusporedivo je lakše globalni rast cijena hrane dočekati u Njemačkoj, gdje je udio potrošnje za hranu manji od 20 posto, nego u Hrvatskoj, gdje je taj udio gotovo dvostruko viši. Ono što je nužno za NHS jest povećanje plaća. Odlazak u šoping u susjedne zemlje mogao bi se ponoviti samo ako naši pretjeraju i sva poskupljenja svale na leđa građana kaže Krešimir Sever, šef NHS-a.
A takva raspodjela tereta mogla bi dovesti i do drugih posljedica. Ljudi trpe dok god imaju neki izlaz, rad na crno ili nešto drugo, no kad više nemaju izlaza, izađu na ulicu. Ako dođe do prosvjeda, bolje je da su organizirani nego spontani. A još ih je bolje preduhitriti i sjesti za stol i dogovarati se. Vladi je pametnije da počne pregovarati s partnerima o većim plaćama, interventnim mjerama, poticajima i subvencijama, kako situacija ne bi eskalirala poručuje Sever.
