Prometna policija postavila je nove fiksne kamere za nadzor brzine na dionici ceste D1 od Draganića kraj Karlovca do Plitvica. Broj kamera na hrvatskim prometnicama raste iz dana u dan te su trenutačno aktivne na 32 lokacije. Dosad su kamere bile na staroj karlovačkoj cesti u Pavučnjaku i Čegljima, a nedavno su, kako donosi “Auto, motor i sport”, dodane nove na cesti D1 na lokacijama Draganići, Cerovac Vukmanićki, Tušilović, Slunj i Rakovica. S obzirom na velik broj prebrzih vozača i brojne prometne nesreće koje izazovu, kamere za nadzor brzine nužne su zbog prevencije, ali i zbog kažnjavanja vozača koji reagiraju samo pod prijetnjom udara po džepu.
Ministarstvo unutarnjih poslova još je lani najavilo da će postavljanjem fiksnih kamera pokušati smanjiti broj prebrzih vozača na cestama. Za početak, kamere su postavljene na području PU zagrebačke, PU primorsko-goranske i PU osječko-baranjske, i to na mjestima za koja u MUP-u tvrde da su vrlo kritična te da se upravo na njima događa mnogo prometnih nesreća. No, mišljenja smo da je većina njih ipak postavljena na mjestima gdje se razvijaju veće brzine, dakle gdje je veća mogućnost ubiranja novca od kazni, a brojčano je manje lokacija koje se izdvajaju po učestalosti prometnih nesreća i većem broju stradalih. Kako god bilo, sad je u uporabi već ozbiljan broj kućišta za kamere. Naime, svaka bi policijska uprava na raspolaganju trebala imati nekoliko kamera, koje će premještati s lokacije na lokaciju. Tako neće svih tridesetak lokacija biti svakodnevno 24 sata pod nadzorom kamera, već njih 10 do 15. Cilj će, vjerujemo, ipak biti postignut jer će vozači na određenoj dionici biti oprezniji – dakle sporiji – već i zbog spoznaje da bi tu mogla biti kamera za nadzor brzine.
Iako iz MUP-a nisu najavili postavljanje (i) znakova koji bi vozače upozorili da ulaze u zonu pokrivenu kamerom za nadzor brzine – a zasad takvi znakovi nisu ni postavljeni – nije isključena mogućnost da vozači ipak s vremenom dobiju i takvu vrstu upozorenja. Naime, u ostalim europskim zemljama vozače se prometnim znakom upozorava na mjerenje brzine, jer osnovna bi svrha (ipak) trebala biti prevencija, a ne punjenje državnog proračuna. Dok i Hrvatska ne usvoji tu praksu, donosimo popis trenutačnih lokacija kućišta za fiksne kamere. Proučite ih i vozite oprezno.
>> Još 15 kamera za lov na prebrze vozače i neregistrirane aute
>> Policijske kamere otkrivaju sve grijehe. Nema više zasjeda, prate vas po gradu
Sve 5. Ali...kamere biljeze iskljucivo brzinu. A sto je s onim ogromnim brojem vozaca koji svakodnevno pricaju na mobitele i cak tipkaju poruke dok voze? Puse dok voze? Lose i nesigurno voze (ima gomila zaista nesposobnih vozaca)? Da li je zaista uvjerljivo tvrditi da je iskljucivo sankcioniranjem brže voznje cilj postici vecu sigurnost u prometu? Meni se prije cini da je to zapravo najlaksi nacin za punjenje drzavne blagajne i nista drugo. Tko se ne slaze..neka odgovori da li misli da je u vecoj opasnosti pjesak koji prelazi cestu dok mu iz daljine prilazi auto koji vozi 15km vise od dopustenog, ili auto koji vozi po dopustenoj brzini a njime upravlja vozac koji gleda u mobitel umjesto u cestu?