Analiza na kojoj su radili svjetski poznati znanstvenici, a među njima i riječki profesor financijske ekonometrije Boris Podobnik, predavač u Zagrebačkoj školi menadžmenta i ekonomije, pokazala je da su zemlje s manjim udjelom javnog sektora uspješnije te da manji broj ljudi na platnoj listi države automatski znači i progresivnije gospodarstvo. Iz analize koja je obuhvatila 57 zemalja razvidno je da Hrvatskoj treba mala uprava sposobnih ljudi, a da su stečena prava za sve relikt prošlosti. Podobnik zato poziva na hitne rezove, a alternativa nam je ako ih propustimo grčki scenarij.

Kakav je odnos između udjela radne snage u javnom sektoru i BDP-a?

– Pokazali smo da u vrijeme krize od 2008. stopa rasta BDP-a po glavi stanovnika za 57 zemalja opada s rastom udjela zaposlenika u javnom sektoru. Proučavali smo \"recesijske\" godine jer je u dobrim godinama čak i Grčka nerealno rasla. Zaposlenici u javnom sektoru primaju plaću čak i ako njihove usluge nitko ne treba. Tako fakulteti stvaraju stručnjake koji se ne mogu zaposliti. Privatna škola brzo bi se ugasila ako joj se diplomirani studenti ne bi mogli zapošljavati. Jasno, veličinu javnog sektora treba uspoređivati i s korupcijom. Što je korupcija veća, efikasnost državnog sektora je manja.

Grčka nam je slična

Među 57 zemalja koje ste obrađivali kojima je Hrvatska najsličnija?

– Grčka, ali i ostale mediteranske zemlje su nam slične, a Grčka ima manji udio javnog sektora od Hrvatske. Dakle, po tome je Grčka u boljoj poziciji. Općenito su mediteranske zemlje u sličnoj poziciji jer je Mediteran najkorumpiraniji dio Europe. Naši se političari tješe da je naša zaduženost daleko od Grčke, ali griješe. Grčka je imala to zadovoljstvo bankrotirati sa 150 posto omjera javnog duga i BDP-a. Svjetske banke sigurno neće dopustiti da neka druga zemlja dogura do grčkog omjera. Dakle, sljedeća zemlja može bankrotirati i s mnogo manjim omjerom, a naša je nesreća da su nam dug već proglasili financijskim smećem. To vam je kao da investitorima poručuju: \"Ludi ste ako ulažete u njihove obveznice\".

Bi li otpuštanje 20.000 djelatnika iz javnog sektora dovelo do rasta BDP-a?

– Otpuštanje onih koji su se zaposlili preko veze dovelo bi do rasta BDP-a jer oni doprinose ili malo ili ništa, a opterećuju gospodarstvo. Mi se moramo ugledati na azijske zemlje koje imaju mali udio javnog sektora. Naš bi rast  morao u većoj mjeri počivati na investicijama i poduzetništvu domaćih ljudi, ali to će biti nemoguće uz ovako golem udio državnog sektora. Štednja mora postati manje isplativa od ulaganja.
Koliko je neefikasnih službenika u državnim službama, a koliko u javnim službama i poduzećima?

– Najveća je greška smanjivati plaće za isti postotak svima u javnom sektoru jer je to znak da ne znate tko vrijedi više, a tko manje. Moglo bi nam se dogoditi da preko noći ostanemo bez medicinskih sestara jer one praktički sve mogu otići za veću plaću nego kod nas. I vojska je bolji dio državnog aparata, a pokazala se u Oluji te o njenoj kvaliteti govori i prisutnost u NATO-ovim misijama. Ako je neki dio državnog aparata tražen i vani, znači i da vrijedi. Nasuprot tome neki su preplaćeni i vani vjerojatno ne bi dobili ni koricu kruha. Na racionalnoj Vladi je da procijeni što je najbolji, a što najgori dio sektora.

Bitan je životopis

Koji bi bio optimalan udio zaposlenih u javnom sektoru u Hrvatskoj?

U Norveškoj je udio javnog sektora oko 38 posto, a u drugim nordijskim zemljama je veći od 30 posto. Velik udio javnog sektora imaju i Rusi, čak 35 posto, ali to je zemlja s velikim bogatstvima u rudama, s kojom se ne možemo uspoređivati. Ni usporedba s nordijskim zemljama nema smisla jer imaju najmanju političku korupciju na svijetu. Oni zapošljavaju po istim kriterijima kao u privatnom sektoru – po životopisu i referencijama, a ne krvnom srodstvu ili stranačkoj podobnosti, a onda je nebitno koliki je udio državnog sektora. U korumpiranim zemljama manji državni sektor znači i manji udio nesposobnih na odgovornim funkcijama. Osnovni razlog učlanjenja u stranku  jest dobiti posao koji ta osoba nikad ne bi dobila da se nije stranački aktivirala. Udio javnog sektora u Hrvatskoj i veći je od 28 posto, koliko je iznosio 2010., jer je privatni sektor u zadnje tri godine drastično stradao. Dakle, imamo veći javni sektor od zemalja koje se pogrdno nazivaju PIGS jer su visoko zadužene.

Da je broj zaposlenih rezan 2008. godine, bi li pad BDP-a  bio  manji?

To se podrazumijeva. Ako vam se dijagnosticira teška bolest u 2008., nije najpametnije s terapiju odgađati do 2013. Najuspješnije su nacije koje se najbrže prilagođavaju promjenama, ali mi se mijenjamo samo kad moramo. Uzmite za primjer Grčku pa ćete vidjeti  koliko smo im slični. Na ulicama demonstriraju za održavanje starih prava, a da bi isplatili mirovine trebaju pomoć EU. Prava možeš imati ako si bogat, kad osiromašiš, možeš se pozdraviti s njima.

27

HIT NA MREŽAMA

Netko je smjestio kandidate u školske klupe i rezultat je urnebesan: 'Još uvijek slovka, tužaka se učiteljici'

13

BACKO MINI EXPRESS

Jedna od najpopularnijih zagrebačkih adventskih atrakcija danas je pod ključem: 'Ja se ovim poslom više ne mogu baviti'

Video sadržaj

DARIO CRNKOVIĆ

Ženi se Dario iz 'Braka na prvu'! Otkrio je detalje zaruka: 'Oboje smo plakali, bilo je predivno'

Nova metoda

Jednostavno je i sigurno za korištenje, no većina Hrvata je još uvijek skeptična: 'Više ne nosim klasičan novčanik'

Podcast Pričajmo o novcu

Kako se influencerica snalazi u svijetu financija? Matea Frajsberger otkrila svoje trikove za štednju

Tržište se promijenilo, pad je neminovan, a u jednom i kupci griješe