Najveći strah vezan uz poslovanje banaka u krizi, onaj od otežanog pristupa kapitalu, pokazao se neosnovan. Trend razduživanja, koji je na početku krize pogodio neke zemlje EU, u Hrvatskoj nije odigrao gotovo nikakvu ulogu u padu BDP-a i izostanku kapaciteta za oporavak, zaključak je najnovije analize Arhivanalitike za Hrvatsku udrugu banaka.
– Jedno od objašnjenja moglo bi biti što u Hrvatskoj nije postojao višak potražnje, nego višak ponude kredita, koji su plasirani nesolventnim “zombijima”, a ne tvrtkama koje su mogle kreirati rast BDP-a – istaknuo je na briefingu direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Solidan rast kredita
Smatra da bi problema bilo puno manje da smo na početku krize imali Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, jer bi tada banke mogle uspješnije procijeniti koga se isplati financirati.
– Hrvatska je imala jedan od najblažih šokova priljeva kapitala iz banaka u odnosu na zemlje EU između 2008. i 2012., no najgori smo po kumulativnom padu BDP-a. Čak je i Estonija, koja je u jednoj godini pala 15% posto, sada bolja od nas – kaže Bohaček, napominjući da je razduživanje imalo važan utjecaj na početku krize 2008. i 2009. u zemljama središnje i jugoistočne Europe, a u Hrvatskoj se osjeća tek proteklih mjeseci.
– Banke su povećale plasmane, ponajprije privredi, čak 10%, više od očekivanog u krizi s obzirom na kretanje BDP-a, i djelovale protuciklički, ali bezuspješno – smatra Bohaček.
Kunski krediti najgori
U HUB-u su predstavili i novu kvartalnu publikaciju s pokazateljima poslovanja bankarskog sektora u odnosu na zemlje eurozone i EU. S prosječnom kamatom na stambene kredite od 5,37% iz prosinca 2012. unutar smo intervala eurozone u kojoj su od nas skuplji Portugal i Slovačka. Među članicama EU koje nisu u eurozoni niže su kamate u Češkoj (4,10%) i Letoniji (4,95%), a više u Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj, gdje se kreću u intervalu između 6,17 i 8,28%. Prosječna kamata na potrošačke kredite stanovništvu u Hrvatskoj je 8,64%, a od zemalja eurozone skuplje su Estonija, Slovačka i Španjolska. Od ostalih članica EU jeftinija je Bugarska (7,7%), dok su ostale kamate od 13,3% u Rumunjskoj do 20,4% u Mađarskoj.
No, na gornjoj smo granici raspona eurozone sa 5,76% kamate na kredite poduzećima. Od ostalih zemalja EU, povoljnije su Mađarska, Češka, Estonija i Letonija s kamatama od 2,9 do 4,6%. Kad su posrijedi loši krediti, najgora je situacija s kunskim kreditima, od kojih čak 16,46% ima problema s otplatom, među kreditima u švicarskim francima loših je 13,14%, kod eura 12,82%. Najveći je nerazmjer loših stambenih kredita u “švicarcima” (9,15%) i eurima (3,67%).
>> Pad BDP-a od 2 posto lani nam je uzeo 30 tisuća radnih mjesta
BDP pao više od prosjeka zbog kredita zombija a ne zombijima. Zombiji su institucije koje su se oportuno koristile zaštitama kreditnih plasmana i time doveli veliki broj zaposlenih građana i urednih platiša kredita u "dužnički bezobrazluk". Kada problem shvate i neekonomisti i loši ekonomisti, stvari će se valjda pokrenuti u korist građana koji podmiruju ta sramotna sr...nja od povećanih valuta i ničim izazvanih povećanih kamata. Ako ne podmiruju, postaju beskućnici bez fer razloga već zbog bezobrazluka banaka.