Bura zbog skupoće dopuštenih prekoračenja i njihovih limita vjerojatno neće završiti onako kako je planirao ministar financija Slavko Linić, no u jednom je uistinu argumentiran – “minusi” u hrvatskim bankama jesu preskupi. Prema statistici Europske središnje banke, među zemljama eurozone samo su Estonija i Irska skuplje od Hrvatske, čija je prosječna godišnja kamata na dopušteno prekoračenje 11,53 posto.
Kao stambeni krediti
Najgora je Estonija s prosječnom kamatom od 14,91 posto, a slijedi je Irska sa 11,78 posto. Čak je i Grčka sa 11,01 bolja od nas. Svježeg podatka ECB nema samo za Italiju, no bankari tvrde da se ondje služenje dopuštenim prekoračenjem ponegdje naplaćuje i jedan euro po danu. Susjedna Slovenija ima kamatu pristojnih 8,78 posto, dok je Luksemburg sa 2,91 posto povoljniji čak i od najjeftinijih stambenih kredita. Uistinu, mnoge od zemalja kojima ćemo se uskoro pridružiti u Europskoj uniji imaju kamate na minuse kakvima bismo bili jako zadovoljni da ih u Hrvatskoj dobijemo za stambene kredite. U Austriji je to 4,91 posto, u Španjolskoj nakon intervencija države 4,89 posto. U Velikoj Britaniji “overdraft” je puno skuplji, s prosjekom koji premašuje 19 posto, no sve zemlje s razvijenom financijskom industrijom i njihovi građani imaju zajednički stav prema ovakvom zaduživanju – ono je uistinu tek vatrogasna mjera za povremene probleme i premošćivanja. Daleka im je hrvatska praksa korištenja minusa do samog ruba, no daleko su i od hrvatskog standarda. Čak i stanovnici zemalja koje su sad u problemima, poput Grčke i Španjolske, donedavno su živjeli vrlo pristojno, s plaćama kojima su mogli odlično zadovoljiti životne potrebe. Apsurdno je stoga tvrditi da se hrvatski građani ne mogu svladati u želji za zaduživanjem. Umjesto optužbi koje idu tragom ideje da smo nacija rastrošnih Mediteranaca, državni bi dužnosnici mogli poraditi na podizanju standarda i otvaranju mogućnosti rada i zarade. Lavovski dio klijenata banaka koristi minus da bi zakrpao rupe “od prvog do prvog”, vrlo mali iz komoditeta.
Rezati kamate
No svakako treba pozdraviti ideju rezanja skupih kamata na minuse; približavanje prosjeku eurozone od 7,92 posto razveselilo bi mnoge. Slična se rasprava vodila lani i u Njemačkoj, gdje je ministrica potrošača Ilse Aigner izradila studiju koja je pokazala da bi bankama “minusi” bili profitabilni i uz kamatu od najviše 10 posto, umjesto 14 posto koliko su neke zaračunavale. No njemački je prosjek manji od deset posto, a ondje prekoračenje koristi tek jedno od šest kućanstava.
>> Ekonomistica zatvorila minus, profesorica ne može zbog duga
>>Što nam prognozira EK: U Hrvatskoj oporavak tek 2014., u EU ulazimo s velikom inflacijom
bok Von 3,9% bis 13,25% (bei einem Median/Mittelwert von 9,5%) ------------------------------------------- Ja sam googlao malo.