Država će prodati sve svoje udjele u tvrtkama u kojima ima manje od 25 posto vlasništva. To je strateška odluka Vlade od koje se neće odstupati. To znači da će Vlada u dogledno vrijeme – za godinu-dvije – prodati svoje udjele i u, primjerice, Končaru – ali i u Podravki.
Škakljiva Podravka
Dok odluka o prodaji državnog udjela u Končaru (25 posto), trenutačne vrijednosti 333 milijuna kuna, najvjerojatnije neće biti problematična, politički puno škakljivija bit će odluka o prodaji državnog udjela (21 posto) u Podravki, koji danas vrijedi više od 270 milijuna kuna.
– Ne mogu to komentirati. Nije mi posao da govorim što bi vlasnik trebao učiniti, nego da dionice tvrtke učinim što vrednijima – rekao je naš sugovornik blizak vrhu Podravkine uprave na pitanje hoće li Vlada prodati svoj udio u koprivničkoj tvrtki.
Da se HNS pita, Vlada bi svoj udio u Podravki već prodala, ali privatizaciju koči SDP jer je to, kako je slikovito opisao naš sugovornik iz Podravke, unutarnje pitanje SDP-a. No, dokapitalizacija je, kaže, već u planu, a prikupljanje kapitala putem IPO-a (inicijalna ponuda dionica) poželjan je način dokapitalizacije.
– Moramo građanima pružiti priliku da svoj novac umjesto u štednju ulože u čuvanje hrvatskih radnih mjesta kao i u stvaranje novih. Volio bih da Podravka ostane, 'ajmo reći, javno dioničko društvo, bez pretežitog vlasnika – kaže naš sugovornik.
Inače, od izvora bliskog Vladi doznajemo da je dokapitalizacija, odnosno djelomična privatizacija državnih poduzeća putem IPO-a sve izglednija opcija.
– Nakon što nove uprave javnih poduzeća do ljeta sastave suvisle planove poslovanja i restrukturiranja, razmišljamo da udio u vlasništvu nekoliko najpotentnijih državnih poduzeća ponudimo građanima putem inicijalne javne ponude. Procjenjujemo da ćemo tijekom tri godine na taj način od građana prikupiti oko 3,5 milijarde eura – kaže naš izvor.
Taj se model, doduše, neće primijeniti pri prodaji Croatije osiguranja, prve velike državne kompanije koju će nova Vlada prodati, ali bi se mogao već pri skorašnjoj dokapitalizaciji Hrvatske poštanske banke (HPB).
– HPB moramo dokapitalizirati s oko 200 milijuna eura. EBRD je zainteresiran za ulazak u HPB, ali to ne znači da određen broj dionica nećemo ponuditi i građanima putem IPO-a. Koliko ćemo dionica ponuditi građanima, ovisit će o njihovu interesu, ali i o našoj odluci da država zadrži 51 posto vlasništva u banci – kaže naš sugovornik.
Plan je, objašnjava, da Vlada u godinu do dvije putem IPO-a ide u dokapitalizaciju državnih tvrtki koje se bave lukrativnim djelatnostima i svježim kapitalom hrvatskih građana financira investicije javnih poduzeća.
– Tvrtke čije bi udjele građani mogli steći putem IPO-a su HPB, Janaf, Plinacro, ali i HEP – kaže naš sugovornik.
Predsjednik uprave HEP-a Zlatko Koračević načelno podržava dokapitalizaciju javnih poduzeća putem IPO modela, ali ne i HEP-a.
– To je odličan način financiranja investicija, pogotovu ako je IPO usmjeren više prema građanima, a manje prema velikim investitorima – kaže Koračević i upozorava da se taj model ne bi trebalo primijeniti u slučaju HEP-a.
– HEP nije na prodaju. Mi eventualno možemo tražiti partnere u zajedničkim projektima gradnje proizvodnih postrojenja, posebice obnovljivih izvora energije, ali sam HEP treba ostati u stopostotnom vlasništvu države – jasan je Koračević.
S njime se slaže i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.
Pritisak splasnuo
– IPO nije model koji bi se smio primjenjivati kod javnih poduzeća kojima svrha postojanja nije stvaranje profita nego pružanje što kvalitetnije usluge. Ali, načelno, ne vidim zapreke da se građanima i svim zainteresiranim ulagačima putem IPO-a ne ponudi udio u državnim tvrtkama poput Croatije osiguranja, HPB-a ili Janafa – objašnjava Lovrinčević.
Veliki pritisak za što bržu privatizaciju državnih tvrtki, prvenstveno Croatije osiguranja, malo je splasnuo jer se državni proračun u prva dva i pol mjeseca punio iznad svih očekivanja. Pa ipak, doznajemo da bi Vlada istog trena prodala svoj udio (51 posto) u kutinskoj Petrokemiji, ali da još nije pronašla ulagača.
konačno! nema većeg štetočine nego država kao vlasnik poduzeća - to je obični komunizam. nadam se samo da će to sprovesti do kraja...