Hrvatska narodna banka promijenila je pravila izdvajanja rezervacija za loše plasmane kako bi povećala stupanj pokrivenosti loših kredita, koji i dalje rastu. Ovu je odluku bankarski sektor s knedlom u grlu čekao mjesecima jer će im izvjesno posljedično smanjiti dobit. Premda se mjesecima nagađalo o tome kad će i u kojem obliku stupiti na snagu, nedavni istup viceguvernera Damira Odaka na okruglom stolu o bankama i restrukturiranju, kada se žestoko obrušio na podrezerviranost bankarskog sustava, bio je jasan signal da se dan odluke približava.
Najveća je novost što će, nakon što nastupi kašnjenje u otplati kredita od dvije godine i 90 dana, banke za svakih dodatnih 180 dana kašnjenja morati povećati rezervacije u iznosu od pet posto glavnice, i tako kumulativno, ako se dug u međuvremenu nije smanjio. To će morati raditi bez obzira na instrumente osiguranja i pravne aktivnosti koje su u međuvremenu pokrenule.
Ovaj dio izmjena u rezerviranju stupa na snagu 1. listopada, a već od 1. kolovoza banke će primjenjivati novu klasifikaciju kredita prema kvaliteti otplate.
U bankama uvjeravaju da su se, s obzirom na prethodne najave, već pripremile. To bi bilo i logično jer se iznos dodatnih rezervacija, prema simulacijama, kreće između 1,2 i 1,3 milijarde kuna. U PBZ-u ističu da su učinke ovih promjena uključili u poslovne planove, dok su OTP i Splitska banka dio nove prilagodbe već primijenile u prvom tromjesečju ove godine. Sudeći po tome da je Splitska banka prvi kvartal zaključila sa 82,9 milijuna kuna minusa, na njih je udar očito bio žestok. Erste banka jedna je od rijetkih koja priznaje da će biti utjecaja na profitabilnost.
>> Evo za što najčešće Hrvati podižu kredit
