Novi potez ministra Linića unio je novu, visoku razinu financijske i pravne nesigurnosti za sve vrste poduzetnika, odnosno vjerovnika – velike, srednje i male. Naime, Ministarstvo financija izbacilo je još jedan u nizu kontroverznih prijedloga zakona, a u najnovijem određuje obvezne naknade koje će se naplaćivati u stečajnom postupku. Poslodavce, koji su već reagirali žurnim dopisom ministru, šokirale su prijeteće visine naknada.
Plan naplate
Linić je isplanirao naplaćivati čak 15 posto od unovčene imovine stečajnog dužnika ako je imovina unovčena u roku 18 mjeseci od izvještajnog ročišta ili još drakonskijih 20 posto ako je imovina unovčena nakon tog roka. Štoviše, uz postojeće troškove stečajnog postupka Linić je predložio da se i na neunovčenu imovinu stečajnog dužnika plaća 5 posto svake godine do unovčenja imovine.
Potpuno je nejasno zbog čega u Ministarstvu financija misle da postoji pravna osnova za ovako grubo otimanje imovine od strane države, a podjednako je nejasno kako kroz ovakav prijedlog zakona u Ministarstvu financija misle riješiti glavne nedostatke stečajnog postupka – predugo trajanje i previsoke troškove postupka. Ovakav zakon sigurno može dovesti do dizanja cijene postupka za vjerovnike te će, upozoravaju poslodavci, dodatno umanjiti mogućnost naplate potraživanja od strane vjerovnika. Radi se de facto o uvođenju novog golemog državnog nameta preostalom zdravijem dijelu gospodarstva iako je proklamativna politika Vlade upravo rasterećivanje tog dijela ekonomije.
Potpuno je jasno da se malim i srednjim vjerovnicima novim Linićevim idejama zadaju zadnji i možda najbolniji udarci nemilosrdnom fiskalnom čizmom. Naime, prema Linićevim pravilima, objasnili su nam poslodavci, ti mali i srednji (poddobavljači) moraju platiti 25 posto PDV-a iako ta sredstva od poslovnog partnera u problemima nisu nikada mogli naplatiti. Onda se nađu u predstečajnoj nagodbi gdje su ih Linićeva rješenja prisilila da moraju pristati na veće otpise potraživanja koje reguliraju veliki vjerovnici (u mnogim slučajevima i 40 posto). A ako predstečajna nagodba ne prođe, onda će im država, prema novim Linićevim idejama, u stečajnom postupku uzeti još 15 ili 20 posto.
Valja voditi računa da su dodatni troškovi stečajnog postupka 5 do 10 posto. Pitanje je, dakle, hoće li mali i srednji prema Linićevim pravilima igre uspjeti izvući PDV koji su platili unaprijed, a kamoli svoja ostala potraživanja.
Ministar izgubio podršku
Pretežiti dio poslodavačke javnosti koji je dao tihu podršku ministru Liniću nakon njegova oštra obračuna sa sucem Kolakušićem koji je zatražio propitivanje ustavnosti pojedinih odredaba postupka predstečajnih nagodbi, sada je siguran da je ministar otišao predaleko. Umjesto da se država bavi suštinom problema koji usporavaju stečajne postupke (stručnost i osposobljenost sudova, opterećenost sudova, zakonska rješenja), ministar gura hitne zakone koji samo pridonose financijskoj i pravnoj nesigurnosti te demotiviraju sve spremne na investiranje jer neće imati nikakvu izvjesnost u proceduri prisilne naplate, odnosno vođenja ovrhe.
>>\'Pola uredskih zaposlenika do nedjelje će biti na minipraznicima\'
