Sumnjam da bi se itko usudio dati hidroelektrane u koncesiju. Ima i drugih nepopularnih poteza koji se mogu povući. Hidroelektrane su rijetko nacionalno blago i pokušat ćemo ih zadržati svim sredstvima – komentar je Denisa Geta, predsjednika strukovnog sindikata radnika HEP-a, na najave da Radimir Čačić razmatra privatizaciju hidroelektrana, autocesta i šuma putem koncesija.
Ostali u 2002. godini
Jutarnji list objavio je da u dijelu Vlade postoje ideje da se hidroelektrane daju u koncesiju u istom paketu s autocestama, a natječaj bi mogao biti završen do ožujka. Čačićevi suradnici potvrđuju da se dosta razgovaralo o koncesijama na autoceste i uključivanju mirovinskih fondova u taj projekt, ali nije im poznato da su se ozbiljnije razmatrale i koncesije na hidroelektrane. Moguće je i da su najave "neimenovanih izvora" puštanje probnih balona da se vidi reakcija javnosti ili političkih partnera.
– Tko bi god taknuo hidroelektrane, učinio bi veliki grijeh – riječi su sindikalca Geta. Ekonomist Ljubo Jurčić dodaje da bi to bila i velika pogreška, jer se takav potez ekonomski ne bi isplatio.
– Ne treba davati u koncesiju hidroelektrane koje rade, to se može učiniti samo s novim autocestama ili novim elektranama. Nama u Hrvatskoj trebaju tri, četiri nove hidroelektrane i one se mogu sagraditi s pomoću koncesija – kaže Jurčić koji je inače kritičan prema najavi novih infrastrukturnih projekata.
– Betonaža mora prestati. Pogreška ove vlade je to što je zastala u 2002. godini i ponašaju se kao da se kasnije ništa nije promijenilo. Ceste se više ne smiju graditi, treba ići u finalne proizvode, ako za pet ili šest mjeseci ne krenemo ulagati u finalne proizvode, propast ćemo – kaže Jurčić.
Davanje postojećih hidroelektrana u koncesiju trenutačno može donijeti nešto novca u proračun, ali Jurčić smatra da je to zavaravanje samoga sebe, a ne rješavanje problema.
– Koncesija se može naplatiti pet ili deset godina unaprijed, ali kad se sve stavke stave na papir, od kamate do troška koncesionara i nekakve zarade, pokazat će se da je opet jeftinije uzeti kredit nego davati koncesije u bescjenje – ističe Jurčić. Hrvatska uvozi više od 50 posto svojih potreba za energijom, četiri petine nafte, 40 posto plina i 30 posto struje.
Isplativi sunce i vjetar
HNS već dulje vrijeme zagovara gradnju desetak energetskih projekata koji su teški desetak milijardi eura. Dok su bili u oporbi, tvrdili su da kapital nije problem te da se većina tih projekata može sagraditi javno-privatnim partnerstvom. Jurčić kaže da se privatni investitori dosad nisu grabili za gradnju hidroelektrana jer im se to nije isplatilo.
– Kod nas se isplatila gradnja vjetroelektrana i solarnih elektrana jer su velike subvencije države. Ta se investicija isplati nakon 4 do 6 godina, a država jamči cijene punih 12 godina – ističe Jurčić.
Zanimljivo je kako raste broj SDPovaca po profesiji, na ovom forumu se kote ko gremlini