Vlada će još jednom odustati od povećanja trošarina na benzin za 15 lipa jer se u utorak očekuje novo poskupljenje, potaknuto kretanjem tečaja dolara i cijene sirove nafte.
– Trošarine se neće povećati sve dok cijena benzina ne padne ispod 10 kuna za litru – kazao je u petak novinarima ministar financija Slavko Linić.
To je porezna disciplina!
Prihodi od trošarina na benzin niži su u odnosu na plan oko 200 milijuna kuna, ali ukupni se proračun, rekao je, ostvaruje “gotovo idealno” u odnosu na plan. Jedino značajnije prekoračenje kod rashodne strane vezano je uz plaće, na koje je otišlo 160 milijuna kuna više nego lani, a plan je da se do kraja godine izdaci za plaće smanje za čak dvije milijarde kuna.
– Za plaće neće otići ni kuna više nego što je planirano. Ministri koji nisu u prvom dijelu godine postigli uštede na smanjenju ugovora na određeno i prekovremenom radu morat će to učiniti do kraja godine – kazao je Linić. Porezi su donijeli gotovo dvije milijarde kuna više nego lani, a Linić poručuje svojim ministrima da će se držati planiranih stavki do zadnje lipe, te da neće biti ljetnog rebalansa proračuna, a ako ga i bude na jesen, ta će promjena biti tehničke naravi. Unatoč rezervi školskih sindikata, sindikati su Linića pozitivno i ugodno iznenadili jer su se razumno postavili i prihvaćaju promjene.
– Za mene su veći šok poslodavci, koji bagateliziraju sve što je Vlada učinila za njih i prijete štrajkovima i obustavom investicija – čudio se Linić.
– Ako smo ikome dali, dali smo njima. Građanima smo povećali PDV, a njih tetošili, smanjili doprinose i parafiskalne namete, ušli u nagodbe, osigurali kredite – nabrajao je ministar financija. Poslodavci su kritični prema dijelu zakona kojima se zaoštrava porezna disciplina, potiču nagodbe i odgovornost za poslovanje tvrtki prebacuje na uprave i vlasnike poduzeća. Linić kaže da ne donosi antipoduzetničke zakone nego provodi poreznu disciplinu kako bi prepoznao odgovorne od neodgovornih poslodavaca. Rokove plaćanja od 60 dana uvela je bivša Vlada, a on sam je odlučio zažmiriti na kašnjenja i ne naplaćuje kazne za prekoračenja predviđene zakonom, jer ne želi otežavati situaciju.
Vlada je ovaj tjedan mirovinskim fondovima prodala dvije obveznice koje će u proračun donijeti 5 milijardi kuna, čime će ispuniti plan financiranja za 2012., neovisno o privatizaciji HPB-a i Croatia osiguranja. Zakasni li slučajno prodaja tih dviju tvrtki, od kojih se očekuju dvije milijarde kuna, država se može pokrivati kratkoročnim zaduženjem putem trezorskih zapisa.
Perspektive nepovoljne
No, ostaje otvoreno pitanje financiranja za iduću godinu. Za dva tjedna Vlada će objaviti trogodišnje fiskalne projekcije, a Linić kaže da bi fiskalni deficit 2013. mogao biti oko 11 milijardi kuna. Na pitanje hoće li zatražiti aranžman MMF-a, nije dao ni potvrdan ni negativan odgovor. Sve ovisi o rejtingu i mogućnosti zaduženja na inozemnom tržištu, kaže. Rekao je da Vladi ne treba MMF za reforme, to čini i sama pregovorima sa sindikatima, restrukturiranjem, smanjenjem rashoda, no kreditne kuće gledaju i perspektive gospodarskog rasta, a one nisu povoljne. Padne li kreditni rejting, Hrvatskoj će trebati MMF za pristup inozemnim tržištima.
Povećali ste cijene energenata, povećali ste porez na dobit, povećali ste pdv, smanjili potražnju za proizvodima pa čemu sada ljutnja, čemu čuđenje.