Hrvatski BDP u trećem tromjesečju 2012. pao je 1,9 posto u odnosu na isto tromjesečje 2011., objavio je Državni zavod za statistiku.
– Prva procjena pokazuje da je tromjesečni bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju 2012. realno 1,9% manji u odnosu na isto tromjesečje 2011. Prva procjena o realnoj stopi promjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda može se razlikovati od podatka u priopćenju standardnog oblika i sadržaja "Procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje 2012.“ koje će biti objavljeno 20. prosinca 2012., dodali su iz DZS-a.
Linić: Realni sektor najveće razočaranje
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da je pad BDP-a bio očekivan, a njegove razloge smješta u okruženje i krizu u svijetu. Europska unija također je imala smanjenje BDP-a u trećem kvartalu 0,4 posto te je praktički u recesiji. Kad je riječ o Hrvatskoj, Grčić je priznao da se već četiri godine nalazimo u depresiji, od 2009. godine, a on se nada da će taj trend Vlada preokrenuti iduće godine, dobrim dijelom i povlačenjem sredstava iz pretpristupnih i strukturnih fondova.
Ministar financija Slavko Linić bio je puno izravniji. On je za pad optužio privatni sektor i poslodavce koji nisu bili u stanju iskoristiti rasterećenje koje im je Vlada osigurala smanjenjem doprinosa i parafiskalnih nameta. Država im je preko HBOR-a i Narodne banke osigurala i povoljne kreditne linije, ali ni one nisu iskorištene.
– Realni je sektor moje najveće razočaranje. Proizlazi da Vlada mora odraditi njihov posao jer oni nisu u stanju bez države pokrenuti investicije. Zato je Vlada i povećavala deficit za 0,7 posto da bi osigurala taj investicijski ciklus – rekao je Linić.
– Naši poslodavci ne znaju sebi naći posao ako ne rade za državu – dodao je Linić čime je uzvratio na oštre kritike Hrvatske udruge poslodavaca koje su izrečene ovih dana.
Lesar: Pad je očekivan
Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar zaključio da je pad očekivan.
– Po makroekonomskim projekcijama na kojima se temeljio rast BDP-a u ovoj godini bio je planirani rast potrošnje kućanstva, a on je pao 5,5 posto, dakle to je direktna posljedica pada potrošnje stanovništva i izostanka investicija. Slično je i za iduću godinu, rast BDP-a planiran je 1,8 posto, temelji se ponovno na rastu potrošnje kućanstava i rasta investicija od čak 11,5 posto. Napuhane makroekonomske projekcije služile su samo za balans proračunskog deficita od 3,1 posto – smatra Lesar te dodaje da bez promjena monetarne politike i jačanja uloge Hrvatske narodne banke, posebice otkupom projektnih državnih obveznica, nećemo moći pokrenuti investicije u Hrvatskoj. Monetarna vlast se konačno mora uključiti u pokušaj spašavanja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta, tvrdi Lesar.
– Stupovi proračuna za iduću godinu temelje se na osam "ako": ako BDP bude rastao 1,8 posto, ako potrošnja kućanstva bude rasla 1,8 posto, ako investicije budu rasle 11,5 posto, ako inflacija bude 2 posto itd. To su samo želje ili prognoze ministra financija, one nisu utemeljene na gospodarskim kretanjima. Tako je bilo i ove godine, a i sljedeće – zamjera predsjednik Hrvatskih laburista.
"Zabrinjavajući rezultati"
Bivši HDZ-ov potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević kaže da su podaci o padu BDP-a apsolutno zabrinjavajući kada se u kontekst uzme najbolja turistička sezona u povijesti.
– Upozoravamo 10 mjeseci lijevu Vladu ovdje u Saboru što će se dogoditi kao rezultat njihove ekonomske politike. Stalno govorimo da je to krivi smjer. Povećanje poreza zapravo je odvelo u novi pad BDP-a. Prošle smo godine imali rast u drugom kvartalu s lošijom turističkom sezonom. Pad osobne potrošnje, pad investicija i pad industrijske proizvodnje doveli su do 1,9 posto u trećem kvartalu – objašnjava Milošević koji misli da bi bolje rezultate dalo ne povećanje poreza jer HDZ je od početka upozoravao da je takva politika krivi smjer.
– Gospodarstvo treba rasteretiti, treba ga aktivirati. Zakonima, odnosno prisilom nećemo rješavati probleme, možemo isključivo rješavati na način da zakonima definiramo kako aktivirati poduzetnike i domaće i strane na zapošljavanje, na investicije. Konkretan je primjer Zakon o porezu na imovinu koji bi zapravo dodatno usporio cijeli građevinski sektor, a i dodatno bi sljedeće godine urušio osobnu potrošnju – nastavlja Milošević te dodaje kako će pad biti i veći ako se ovakva politika nastavi.
– Prije svega upozoravali smo neki dan kod rasprave o proračunu da ako jedna Njemačka smanjuje prognozu rasta s 1,6 na 1 posto, istovremeno ima nezaposlenost od 6,5 posto, onda u Saboru treba imati suvislu raspravu da Hrvatskoj treba optimizam, ali optimizam na realnim temeljima. Planirani rast od 1,8 posto na ovakav način nemoguće je ostvariti. Bojim se da je i cijeli proračun, koji je u fokusu svih nas, nekako napravljen na način – tu su nam rashodi pa ćemo na te rashode nadodati deficit, pa znamo koliko treba prihoda, pa ćemo na kraju imati stopu rasta od 1,8 posto – kaže Domagoj Ivan Milošević.
Nesposobnost Vlade ili zatečena situacija?
Da Vlada nema dobru ekonomsku politiku, smatra i HDSSB-ov Dražen Đurović koji kaže da je u ovoj godini Vlada pokazala potpunu nesposobnost da dođe do bilo kakvog zaokreta u gospodarskoj politici, pa čak ni do zaustavljanja trenda stagnacije.
– Prema tome, i najave za sljedeću godinu o rastu od 1,8 posto se ne temelje baš ni na čemu, nema ni jednog pokazatelja koji bi upućivao na to da će do promjene doći. Ova je godina pokazala da se ova vlast ne uspijeva nositi s recesijom. Ja bih prvo našao pametne i kvalitetne ekonomiste koji bi osmislili kvalitetnu ekonomsku politiku i gospodarsku strategiju što za sada ova vlada nije napravila, jer pogledajte tko zapravo kreira gospodarsku politiku u državi – prokazuje Đurović.
S druge strane, HNS-ov Srđan Gjurković uvjeren je da je ovo zadnji pad koji je rezultat posljedica stanja koje su vladajući zatekli.
– Kroz restrukturiranje firmi, privatizaciju škverova i sve zakone koje smo donijeli da omogućimo gospodarstvu rast i razvoj, vjerujem da je ovo zadnji pad i da iduće godine kročimo s pozitivnim BDP-om – uvjeren je Gjurković koji se ne slaže s mišljenjem oporbe da je za pad kriva loša porezna politika.
– Ne radi se o porastu PDV-a. Napravili smo dosta zakona i uvjeta da investitori budu oslobođeni i da se reinvestirane dobiti i investicije oslobađaju plaćanja poreza. To nema veze s poreznim zakonima. Oni su samo uveli red u neredu koji je postojao. Ključno je da su zakonski okviri koji osiguravaju investitorima brže i lakše investiranje, smanjenje troškova radne snage i to je ono ključno što očekujemo u sljedećoj godini – pozitivan je Gjurković, a optimistična je i SDP-ova potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec koja vjeruje da je ovo zadnji pad unatoč okolnostima u kojima i europske države dosta konzervativno planiraju rast BDP-a pa vjeruje da je i Vlada dosta konzervativno išla u planu za 2013. godinu s rastom od 1,8 posto.
Optimizam utemeljen na investicijama
– Čim imate u kontinuitetu pad BDP-a, još od zadnjeg tromjesečja 2011. godine, preko prva tri tromjesečja u 2012., to nije dobra slika za jednu državu. Ali u uvjetima kada ste morali smanjivati i državnu potrošnju, a građanima već u kontinuitetu pada životni standard i rast BDP-a se više ne alimentira najvećim dijelom iz državne ili privatne potrošnje, imate ovakvu situaciju – tvrdi Zgrebec te objašnjava kako se cijeli optimizam za rast BDP-a u 2012. temeljio na investicijama, što je, smatra, najkvalitetniji elemenat za rast BDP-a. No te državne investicije koje su se dugo pripremale izostale su jer nije bilo pripremljenih projekata, dodaje.
– One su počele u zadnjem kvartalu, prije mjesec dana ili nešto više ili manje, i svoje efekte će dati tek u 2013. godini. Što se tiče privatnih investicija, odnosno gospodarskih investicija, tu imate situaciju da privatni poduzetnik ide u investiciju tek kada procijeni da će iz takve investicije imati profit. U ovom razdoblju zapravo se išlo na konsolidaciju gospodarstva, određenim Vladinim mjerama išlo se na sanaciju određenih tvrtki, pa i prema privatnim tvrtkama kroz određene zakonske prijedloge. Očekujemo da će i taj optimizam u privatnom sektoru za investicije biti veći u 2013. godini – kaže potpredsjednica Sabora koja se ne slaže s tvrdnjama oporbe da da je za ovakvu sliku kriva isključivo loša politika Vlade.
– Oporba uvijek ima pravo na svoje mišljenje i uvijek je kritična, nekad i previše kritična, ali naš optimizam proizlazi iz toga što se osiguralo gospodarstvu u jednom dijelu rasterećenje troškova, a u drugom dijelu su osigurana povoljnija sredstva za investicije upravo kroz HBOR kojem će u ovoj godini i u planu proračuna za iduću godinu biti osigurana dokapitalizacija od 1,550.000 kuna. S obzirom na to da HBOR u kreditiranju prate javne banke EU, to znači niže kamatne stope, imamo vrlo povoljne kredite za investicije privatnog sektora, od turizma, energetike, industrije i poljoprivrede, po povoljnijim uvjetima što se tiče i kamate stope i ročnosti, dakle do 17 godina za neke od projekata – zaključila je Zgrebec.
Fitch snizio rejting
U četvrtak je kreditna agencija Fitch promijenila mišljenje o radu Vlade pa prognozu kreditnog rejtinga snizila sa stabilne u negativnu. Promjena prognoze rejtinga rezultat je povećanja proračunskog deficita s ovogodišnjih 3,5 posto BDP-a na 3,8 posto BDP-a u proračunu predloženom za 2013. godinu.
– To što je naveo Fitch doista jesu karakteristike proračuna 2013. Slabost proračuna jest nagli rast rashoda. Međutim, budući da je od svih ministarstava došao zahtjev za dodatnih 3,5 milijardi kuna na rashodovnoj strani, a koje nismo ni mogli razmatrati, smatram da su rashodi najmanji što su ovoj situaciji mogli biti. Također, evidentno je da je naš osnovni problem poštovanje zakona o fiskalnoj odgovornosti jer ove godine nije ostvaren rast BDP-a. Ostaje nam borba za investicije jer će pozitivan pomak biti nemoguće napraviti bez investicija unatoč svim uštedama koje planiramo ostvariti – komentirao je jučer ministar Slavko Linić.
dpdi linicu,sutra pocinjem graditi 100 stanova ,i ne kasni sa porezom.vec od ponedeljka mozes poceti naplatom. ti i ncrkva samo bi brali bez nista da napravite za tu drzavu. dodi dodi dragi nam linicu.graditcemo da narod jma posal ati da beres.