U posljednje tri godine Hrvatska je izgubila 160 tisuća radnih mjesta, a kraj 2011. trebao je donijeti preokret i oporavak na tržištu rada. Suprotno očekivanjima, svjetlo na kraju tunela ove godine neće zasjati jer se radna mjesta i dalje brže gube nego što se stvaraju nova, a Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi.
– Tek će posljednje tromjesečje 2012. označiti početak oporavka tržišta rada – ističe Ana Lokin, analitičarka PBZ-a, u ovotjednim prognozama te banke. Čovjek kojemu je svakodnevni posao gašenje požara po tvrtkama, sindikalac Ivan Tomac, tvrdi da slijede veliki lomovi, unatoč tome što su u obrtu, trgovini, prerađivačkoj industriji i graditeljstvu već nestali deseci tisuća radnih mjesta.
– Slijedi daljnji udar na zaposlenost u gospodarstvu, novi otkazi, smanjenje plaća, veći broj stečajeva, likvidacija i gašenja tvrtki. Nema pomaka ni od države ni od poduzetnika koji bi upućivali na to da će biti drukčije – upozorava Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a.
– Sva podrška prerađivačkoj industriji svela se na deklarativnu, ne vidimo ni jedan pozitivan pomak koji bi preokrenuo zbivanja. Prazna vreća ne može stajati, a Hrvatska je kao prazna vreća i isprazna retorika političara ne znači ništa ni malom čovjeku ni gospodarstvu. Narodu ne treba govoriti floskule nego mu reći da se zemlja nalazi u teškom stanju i pozvati ga da zajedno podnesemo teret idućih pet godina – kaže I. Tomac. Jedan od aktivnijih menadžera, Vladimir Ferdelji, predsjednik uprave Elektrokontakta, vjeruje da, ne bude li radikalnih rezova, slijedi dugo razdoblje tavorenja i padova.
– Hrvatska uz oštre rezove može otvoriti 100 tisuća radnih mjesta u gospodarstvu, ali zato mora otpustiti 40 tisuća zaposlenika u javnoj upravi – ističe Vladimir Ferdelji, koji zajedno sa skupinom menadžera priprema svoju viziju za Hrvatsku, a predstavit će je idućih dana.
Lagani oporavak BDP-a u drugom dijelu ove godine, a onda i tržišta rada, povezivao se s rastom izvoza na europska tržišta i jačom turističkom potrošnjom.
– Stvari više nisu nimalo jasne. Buduća kretanja sada su vrlo neizvjesna i ovisna o ukupnoj situaciju sa zaduženošću europskih zemalja i reakciji financijskih tržišta. Ekonomski institut još nije pripremio projekcije za ovu i iduću godinu, ali, što god projiciramo, bit će to vrlo nesigurno – priznaje Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta.
Za sindikalca Tomca dvojbi nema, on očekuje smanjenje zaposlenosti u energetskom sektoru, Ini i HEP-u prije svih, a onda i u cijeloj kemijskoj industriji.
– MOL želi zadržati samo osnovni biznis i riješit će se pomoćnih djelatnosti. U Ini će do kraja 2012. ostati najviše 4500 radnika, danas ih je 7000. Dio će izdvojiti u druge tvrtke, a najvećem dijelu dat će otkaze kao tehnološkom višku – kaže Tomac. Prema izbornim programima, i Kukuriku koalicija i HDZ uveli bi neki oblik stimulacija za novo zapošljavanje i manje opterećenje novih radnih mjesta.
– U uvjetima teške recesije, kada je glavni problem nedostatna potražnja i gubitak tržišta, moguće je da ta mjera neće imati vidljivije učinke. Moguće je da će biti i administrativno komplicirana, možda će uključivati i obvezu zadržavanja zaposlenika na radnom mjestu neko vrijeme. Ako bude tako, u sadašnjim uvjetima poduzetnici na to neće moći pristati i neće posegnuti za novim zapošljavanjem – upozorava Nestić.
Nije valjda netko iznenadjen?