Objava polugodišnjih rezultata banaka jedno je od najboljih poslovnih upozorenja u posljednjih nekoliko godina. Ukupna im je dobit u šest mjeseci pala više od 40 posto – sa 2,12 na 1,26 milijardi kuna. Iako je pad dobiti banaka velikim dijelom posljedica agresivnije politike rezervacija za loše kredite HNB-a, takvi rezultati banaka jedan su od najočiglednijih dokaza da je konkurentnost hrvatskog gospodarstva u dramatičnom padu te da hrvatski financijski sektor gubi potencijale za pokretanje novog, snažnog investicijskog ciklusa.
Stručnjaci procjenjuju da je ključ problema u tome što su rezultati financijskog i realnog sektora potpuno međuovisni te da uz povećanje fiskalne presije i jačanje antipoduzetničke klime dolazi do kontinuiranog umrtvljivanja poslovnih aktivnosti. Posebno je zabrinjavajuće da i oni dosad najstabilniji počinju bilježiti rezultate koji ih nimalo ne motiviraju na nova i hrabrija ulaganja. A pritom je Vlada podgrijavala populističke pritiske na banke i telekome.
Usporedba
Posebno valja naglasiti da je jučerašnja usporedba dobiti HT-a prije oporezivanja, financijskih troškova i amortizacije (EBITDA) od 1,37 milijardi kuna u prvih šest mjeseci s dobiti prije oporezivanja banaka od 1,26 milijardi kuna više poslužila za ilustraciju onemoćalosti bankarskog sektora koji na imovini od 400 milijardi kuna uspijeva izvući zaista samo simboličnu dobit nego što se radi o korektnom odmjeravanju. Naime, ako bi se uključili financijski troškovi i amortizacija u HT-ov rezultat, onda bi njegova dobit iznosila 716 milijuna kuna (pad od 17,8 posto), dok bi mu neto dobit (nakon oporezivanja) iznosila 569,8 milijuna kuna i bila bi niža 29,4 posto. Drugim riječima, HT bi, da je imao pritisak rezervacija kakve su imale banke u općoj klimi prvih šest mjeseci ove godine, prošao čak i gore nego banke. I pritom valja podsjetiti da je HT povećao kapitalna ulaganja u tom kritičnom razdoblju čak 64,9 posto, na 612 milijuna kuna! Dakle, HT prolazi razdoblje kontroliranog pada, i dalje održava razinu robusnih investicija i prkosi općoj poslovnoj klimi, potrošačkom pesimizmu i fiskalnoj presiji. Stoga i uz pad mogu govoriti čak i o zadovoljstvu rezultatima.
Međutim, kad se pogledaju polugodišnji rezultati najuspješnijih, čak i ako im se pribroje katastrofalni rezultati niza važnih državnih tvrtki, otvara se ozbiljno pitanja može li itko uz ovakve opće porezne okvire, odnos administracije prema biznisu i osjećaj pravne nesigurnosti dugoročno uspjeti.
Svi u istoj kaši
I banke i realna ekonomija ove godine uz uobičajene dijele i neke specifične probleme. Tu je, primjerice, proces predstečajnih nagodbi koji ide puno sporije od Linićeva plana i pritom otvara cijeli niz pravnih dilema. Cijeli niz srednjih i za hrvatske uvjete velikih tvrtki nalazi se na samom rubu i, ako se u predstečajnom procesu ne sačuva barem dio aktivnosti, ukupna ekonomska slika mogla bi biti još tmurnija. Tu je i dodatni pritisak na konkurentnost koji je proizišao iz priključivanja EU pa teško može biti govora o lakom oživljavanju gospodarskog rasta.
>>Bankama dobit pala 40%, sve zajedno zaradile su manje od HT-a
