Da su krediti valutno vezani uz švicarski franak nepovoljni već je svima jasno, no da su uistinu prava propast, pokazuje se pokuša li ih očajnik konvertirati u kredit u eurima. Izračun koji smo zatražili od banaka pokazao je da bi glavnica kredita protuvrijednosti 100 tisuća eura, podignutog 1. siječnja 2007. godine na rok otplate od 25 godina, u trenutku konverzije danas bila od devet do gotovo 14 tisuća eura veća nego u trenutku podizanja. Dužnik koji je u 3 godine i 9 mjeseci otplatio 44 rate kredita ne bi bio čak ni na nuli, nego u minusu koji otprilike iznosi kao prosječna godišnja plaća!
Konverzija ako tečaj pada
Neisplativost konverzije, potkrijepljena konkretnim brojkama, ne ostavlja puno mogućnosti korisnicima kredita. U Zagrebačkoj banci smatraju da je mnogo bolje rješenje za onoga tko ne može podnijeti teret povećanih rata privremeno produženje roka i načina otplate kredita. Preporučuju praćenje tečaja i donošenje eventualne odluke o konverziji u euro u fazi pada tečaja franka.
– Gubitak na tečaju u odnosu na euro već se dogodio i konverzija u ovom trenutku ne poništava taj utjecaj, nego eventualno štiti od daljnjeg jačanja franka. Konverzija u euro isto tako onemogućuje poništavanje tog utjecaja u budućnosti i "vraćanje na početne pozicije" ako bi švicarski franak u idućem razdoblju padao. Stambeni su krediti dugoročni i na tako dug rok treba očekivati da će tečaj u jednom razdoblju biti viši u odnosu na euro, ali za konačan utjecaj treba vidjeti razvoj u godinama koje dolaze – smatra i Tomislav Krpan, glavni direktor za poslovanje s građanstvom, malim i srednjim poduzetništvom te prokurist Splitske banke.
Uz švicarac više kvadrata
Krpan tvrdi da Splitska, a ni ostale banke, ne profitiraju od jačanja franka u odnosu na euro, jer su krediti odobreni u francima refinancirani kreditima u toj istoj valuti, pa banka ima obvezu vratiti povučene kreditne linije. Napominje i da su, zbog niže rate u trenutku uzimanja kredita u švicarcima, klijenti izračunom kreditne sposobnosti često mogli uzeti veći iznos stambenog kredita, odnosno kupiti nešto veći stan nego što bi to mogli kreditom u eurima. Ta je teza točna, no ne pomaže činjenici da je standard života u tim većim stanovima u međuvremenu znatno srozan zbog "raskvasalih" rata. Ono što banke redovito "zaborave" istaknuti jest da produljenjem roka otplate klijent vrati banci više novca.
balkanski je narod nazalost glup daga bog sacuva,ma sta mislite kad Svicarac dize kredit stambeni ili gotovinski dali trazi Hrvatske kune ili eure ili dolare,ajjjjj boze milostivi........