Opasna potrošnja

Ne sredi li javne financije, i za RH kazna od 90 milijuna eura

'29.12.2010., Hrvatski sabor, Zagreb - 21., izvanredna, sjednica Hrvatskog sabora na kojoj se treba iskazati povjerenje novim clanovima Vlade RH. Martina Dalic, Domagoj Milosevic.  Photo: Sanjin Struk
'Sanjin Strukic/PIXSELL'
17.03.2011.
u 16:12

Proračunski se rashodi moraju prilagoditi rastu BDP-a, kaznu za prekoračenje dogovorenih limita mogu ublažiti izdaci za mirovinsku reformu

Europska unija požuruje s donošenjem pravila koja će disciplinirati države članice i potaknuti ih da se što prije vrate poželjnim kriterijima iz Maastrichta: fiskalnom deficitu ispod 3 posto i javnom dugu nižem od 60 posto.  

Zamrzavanje

Jedan od uvjeta za fiskalnu konsolidaciju bit će i usklađivanje proračunskih rashoda sa srednjoročnom stopom rasta BDP-a. Zemlje članice EU tako bi iduće godine trebale zamrznuti svoj proračun, a kad bi se isti kriterij primijenio na Hrvatsku, nova bi vlada morala smanjivati potrošnju barem 3 posto jer je u dvije godine Hrvatska izgubila više od 7 posto BDP-a. Kriteriji za discipliniranje rastrošnih članica brusit će se u parlamentu iduća tri mjeseca, a već sad najveći se otpori očekuju u zemljama s ozbiljnim odstupanjima: Irskom, Grčkom, Velikom Britanijom, Letonijom i Španjolskom koje sve odreda imaju više od 10 posto manjka u svom proračunu.

Ostvare li se Vladine prognoze za ovu godinu od približno 5 posto manjka u proračunu, Hrvatska bi se našla u skupini članica sa sređenijom statistikom, no problem je što se sumnjičavo gleda na pouzdanost Vladinih podataka, pa tako analitičari računaju da će ovogodišnji deficit biti ne 5 nego 7,5 posto. Razlika se odnosi na način prikazivanja manjka, uključenost pojedinih izdataka u deficit (dug umirovljenicima, obveze HAC-a, HBOR-a).

Hrvatska će se jednako teško nositi s drugim kriterijem – javnim dugom koji je u dvije godine porastao sa 29 na 42 posto BDP-a, ne računajući državna jamstva, od kojih će mnoga vrlo vjerojatno pasti na teret poreznih obveznika. Fiskalna pravila predviđaju i kažnjavanje dužnika s minimalnih 0,2 posto BDP-a, s time što će iznos kazne ovisiti i o obvezama prema privatnom sektoru te izdacima za mirovinsku reformu. Hrvatska bi tako platila 90 milijuna eura kazne. Za razliku od Mađarske koja je zahvatila u prihode privatnih mirovinskih fondova kako bi stabilizirala javnu potrošnju devet zemalja okupljenih oko Poljske, Češka, Slovačka i Švedska to nisu učinile već traže da im se izdaci za mirovinsku reformu izuzmu iz fiskalnog deficita. Hrvatskoj bi to odgovaralo jer više od jedan posto BDP-a (5 mlrd. kuna) odlazi u fondove 2. stupa.

Ključne riječi

Komentara 55

MB
mr_brown
16:43 18.03.2011.

pucaju od brige

BM
BRANITELJ-MUP
12:01 19.03.2011.

Ako uđemo a ne daj bože, u EU, izgledaćemo kao oni u reklami s bankomatom: \"daj 50, daj 50\" he..he..he

OR
ordinaryhandsome
17:49 18.03.2011.

Ovi su išli džabe u školu..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije