Europska unija požuruje s donošenjem pravila koja će disciplinirati države članice i potaknuti ih da se što prije vrate poželjnim kriterijima iz Maastrichta: fiskalnom deficitu ispod 3 posto i javnom dugu nižem od 60 posto.
Zamrzavanje
Jedan od uvjeta za fiskalnu konsolidaciju bit će i usklađivanje proračunskih rashoda sa srednjoročnom stopom rasta BDP-a. Zemlje članice EU tako bi iduće godine trebale zamrznuti svoj proračun, a kad bi se isti kriterij primijenio na Hrvatsku, nova bi vlada morala smanjivati potrošnju barem 3 posto jer je u dvije godine Hrvatska izgubila više od 7 posto BDP-a. Kriteriji za discipliniranje rastrošnih članica brusit će se u parlamentu iduća tri mjeseca, a već sad najveći se otpori očekuju u zemljama s ozbiljnim odstupanjima: Irskom, Grčkom, Velikom Britanijom, Letonijom i Španjolskom koje sve odreda imaju više od 10 posto manjka u svom proračunu.
Ostvare li se Vladine prognoze za ovu godinu od približno 5 posto manjka u proračunu, Hrvatska bi se našla u skupini članica sa sređenijom statistikom, no problem je što se sumnjičavo gleda na pouzdanost Vladinih podataka, pa tako analitičari računaju da će ovogodišnji deficit biti ne 5 nego 7,5 posto. Razlika se odnosi na način prikazivanja manjka, uključenost pojedinih izdataka u deficit (dug umirovljenicima, obveze HAC-a, HBOR-a).
Hrvatska će se jednako teško nositi s drugim kriterijem – javnim dugom koji je u dvije godine porastao sa 29 na 42 posto BDP-a, ne računajući državna jamstva, od kojih će mnoga vrlo vjerojatno pasti na teret poreznih obveznika. Fiskalna pravila predviđaju i kažnjavanje dužnika s minimalnih 0,2 posto BDP-a, s time što će iznos kazne ovisiti i o obvezama prema privatnom sektoru te izdacima za mirovinsku reformu. Hrvatska bi tako platila 90 milijuna eura kazne. Za razliku od Mađarske koja je zahvatila u prihode privatnih mirovinskih fondova kako bi stabilizirala javnu potrošnju devet zemalja okupljenih oko Poljske, Češka, Slovačka i Švedska to nisu učinile već traže da im se izdaci za mirovinsku reformu izuzmu iz fiskalnog deficita. Hrvatskoj bi to odgovaralo jer više od jedan posto BDP-a (5 mlrd. kuna) odlazi u fondove 2. stupa.
pucaju od brige