Mijenja se Zakon o obrtu, a obrtnicima će novele donijeti zaštitu imovine, mogućnost prijenosa obrta na drugu osobu, manje izdatke za komorske članarine te pravo na primanje naknade za nezaposlenost. To su okosnice izmjena zakonodavnog okvira koje je Ministarstvo poduzetništva i obrta pripremilo, a Večernji list prvi objavljuje.
Prihvaćene primjedbe
U Ministarstvu kažu da su prihvatili gotovo sve primjedbe obrtnika, a najviše molbi i pritužbi dobili su na odredbu zakona koja je zabranjivala prijenos obrta na drugu osobu. To se mijenja tako da se u zakon unosi prijenos za života obrtnika. Dosad se obrt mogao samo naslijediti nakon smrti, dok će odsad obrtnici koji žele u mirovinu moći prenijeti posao na drugu osobu. Velika novost je i uvođenje obveze plaćanja doprinosa za zapošljavanje. Plaća se u iznosu od 2 posto osnovice za obračun doprinosa. To je jako važno zato što su do sada obrtnici bili oslobođeni tog izdatka koji ih košta samo nekoliko desetaka kuna mjesečno, ali su u slučaju propasti obrta bili diskriminirani u odnosu na svoje zaposlenike.
Naime, obrtnici nisu imali pravo na naknadu za nezaposlenost, kao što je nemaju ni samozaposleni u samostalnim djelatnostima. Upravo stoga se u Ministarstvu razmišlja o tome da se doprinos i pravo uvedu i za samostalne djelatnosti. Novina će biti i striktno definiranje imovine kojom obrtnik odgovara. Ustavni sud odbacio je kategoriju \"imovina unesena za obavljanje obrta\" zbog nedjeljivosti osobne imovine pa se Ministarstvo odlučilo u zakon unijeti obvezu da obrtnik odgovara za obrt imovinom od minimalno 5000 kuna. Dosad je obrtnik odgovarao cjelokupnom imovinom za dugove obrta, dok su tvrtke jamčile samo temeljnim kapitalom.
Pravednija raspodjela
Mijenja se i način plaćanja komorskih usluga. Naime, s Hrvatskom obrtničkom komorom Ministarstvo dogovara da se uvede jedinstvena stopa komorskog doprinosa. Ona bi se razrezivala na prihode i bila bi pravednije rješenje od postojećeg po kojem obrtnici, ovisno o veličini obrta, na kvartalnoj razini plaćaju od 250 do 350 kuna, odnosno od 1000 do 1400 kuna godišnje doprinosa. Najmanje tvrtke plaćaju samo 660 kuna doprinosa HGK-u. Onima koji se bave domaćom djelatnošću bit će ukinuta obveza plaćanja komorskog doprinosa, a sezonski obrtnici plaćat će je samo u mjesecima rada.
>>Nelogično je da obrtnici nemaju ista prava kao i zaposlenici
Komorski doprinos! Koja svinjarija. Obrtnik jedva veže kraj s krajem, a HGK kupuje umjetničke slike za svoje zidove. da barem s tim doprinosom nešto korisno za unapređenje obrtništva naprave! NE! Kupuju slike milijunske vrijednosti. Da čovjek poludi!