HNB-ova procjena učinaka promjene Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) uzburkala je bankare informacijom da će im se prihodi na godišnjoj bazi smanjiti 758,76 milijuna kuna, što je dvije petine procijenjene neto dobiti za 2013. godinu.Takve će efekte, stoji u najnovijem biltenu HNB-a o gospodarskim kretanjima, zajedno izazvati smanjenje kamata na kredite u švicarskim francima, kao i ograničenje kamata na stambene i potrošačke kredite.
U toj su kalkulaciji, usto, samo učinci koji će se dogoditi zbog promjene ZPK, dok za eventualnu pravomoćnu presudu u korist dužnika u francima i efekte koje bi donijelo vraćanje preplaćenih rata još ne postoji precizan izračun, samo nagađanja. Prijedlog zakonskih izmjena odnosi se na limitiranje promjenjivih kamata u slučaju da je jačanje tečaja u valuti u kojoj se klijent zadužuje veće od 20 posto te na ograničenje najviše kamate za stambene i potrošačke kredite. Nakon objave HNB-ovih procjena posljedica tih ograničenja, jučer se sastao i Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka te se oglasio apelom nadležnim tijelima.
- Prihvaćanje ovako formuliranog prijedloga dovelo bi do daljnje eskalacije pravne nesigurnosti, kršenjem načela zabrane retroaktivnosti i ignoriranjem obveze poštivanja sklopljenih ugovora – poručili su iz HUB-a te dodali da je ovakav prijedlog zakona višestruko protivan načelima i odredbama Ustava RH. Jedan od bitnijih prigovora je stavljanje u neravnopravan položaj štediša i dužnika, dužnika u različitim valutama, ali i onih u istoj valuti, koji su kredit podizali u različito vrijeme. U HUB-u smatraju da ne postoji nikakva analiza koja bi potvrdila da izmjene zakona mogu dovesti do zaštite najugroženije skupine građana, što zakonodavac spominje kao “lajtmotiv” promjena.
- Prema podacima hrvatskih kreditnih institucija, postoje goleme razlike u strukturi osoba zaduženih u valuti na koju bi se ovakav prijedlog odnosio i onih koji doista jesu socijalno ugroženi. Mnogi dužnici u CHF kupovali su apartmane za iznajmljivanje ili luksuzne nekretnine za stanovanje i ni u kojem slučaju se ne mogu smatrati socijalno ugroženima – tvrde u HUB-u, napominjući da je masivna prinudna redistribucija financijske imovine u korist manjinske skupine građana koja se zadužila u CHF, a ne u kuni ili euru, ne samo protuustavna i diskriminatorna, nego ne može biti opravdana ni u kontekstu vođenja socijalne politike. U prilog njihovoj argumentaciji ide i HNB-ova procjena da bi se nekim dužnicima čiji su krediti odobreni u 2007. i 2008. godini kamate smanjile na oko jedan posto, što bi im značajno smanjilo i iznose mjesečnih otplata, no ostalim dužnicima sa stambenim kreditima u francima ostale bi u rasponu između četiri i pet posto ili čak i iznad njega. - Isto tako, u slučaju postupnog slabljenja švicarskog franka, trajanje učinaka ovako izmijenjenog zakona razlikovalo bi se od dužnika do dužnika.
Primjerice, uz aktualnu razinu tečaja švicarskog franka, navedene odredbe ne bi se odnosile na klijente koji su podigli kredite na samom početku 2003., dok bi se odnosile na one koji su ih podigli sredinom iste godine, pri čemu je razlika u tečaju po kojemu su podizali kredite minimalna - zaključuju u središnjoj banci. Poručuju da bi moguće posljedice mogle biti smanjenje kreditnog potencijala i snažnije razduživanje banaka te slabija sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okruženja. Jasno, logično je da se regulator brine za stabilnost sustava, no činjenica je da iz HNB-a nije stigao nikakav prijedlog koji bi i bankama i oštećenim građanima ponudio pravedno rješenje.
Razlozi zbog kojih HUB traži odbacivanje prijedloga izmjene ZPK:
1. Prijedlog ne poštuje ustavno načelo trodiobe vlasti
2. Devalvira Zakon o obaveznim odnosima i postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju
3. Bez ustavnopravnog opravdanja retroaktivno intervenira u sklopljene ugovore
4. Ograničava poduzetničku slobodu
5. Diskriminatoran je; stavlja u nejednak položaj štediše (kreditore) i dužnike
6. Diskriminira zajmoprimce u jednoj valuti u odnosu na zajmoprimce u drugim valutama, ali stavlja u nejednak položaj i dužnike u istoj valuti, ovisno o okolnostima u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu
7. Neprovediv je; prijetnju prekršajnih sankcija stavlja samo jednoj ugovornoj strani, kreditoru
8. Ograničavanje kamata suprotno je praksi EU i preporukama EK te vodi do nestanka određenih kreditnih proizvoda i dio populacije potiskuje na sivo tržište
