Portugal je jedno od najugodnijih pojedinačnih nacionalnih iznenađenja nakon što se objavilo da je eurozona izašla iz recesije. Na iznenađenje analitičara u drugom tromjesečju 2013. portugalski BDP porastao je malih ali znakovitih 1,1 posto. Time je Portugal desetak puta premašio očekivanja ekonomskih prognostičara.
Procjenjuje se da Portugal prekid recesije, koja je trajala čak deset uzastopnih tromjesečja, može zahvaliti ponajprije rastu izvozne konkurentnosti. Iako su zabilježili pad investicijske aktivnosti, znatno je povećan izvoz i smanjen je trgovinski deficit. Istodobno je stopa nezaposlenosti smanjena s rekordnih 17,7 posto na 16,4 posto.
Mali gospodarski rast sigurno će biti veliko olakšanje portugalskom premijeru Pedru Passosu Coelhu koji je morao drastično rezati potrošnju i povećati poreze kako bi zadovoljio uvjete pomoći od 78 milijarde eura koju je Portugalu osigurala Europska unija.
Podsjetimo, Coelho je u prvoj polovici godine objavio dramatične mjere štednje koje do 2015. godine ukupno trebaju donijeti 4,8 milijardi eura uštede prije svega kroz otkaze u državnoj upravi. Tom njegovom planu snažno su se protivili opozicija i sindikati.
Najnovije statistike omogućit će Coelhu nešto mirniji nastavak odgovorne politike fiskalnih rezova.
Bez poigravanja tečajem
Na iznenađenje analitičara Portugal je pokazao da je moguć rast BDP-a i izvoza uz rezove i bez poigravanja tečajem. Zanimljivo je da je portugalska vlada pesimistično prognozirala ovogodišnji pad BDP-a od 2,3 posto te da je oporavak od samo 0,6 posto očekivala tek sljedeće godine. Usto, bili su spremni na povećanje rasta nezaposlenosti na čak 18,2 posto u 2013. te 18,5 posto u 2014. godini. Naši analitičari primijetit će da već nekoliko hrvatskih vlada (Sander, Kosor, Milanović) pokazuje izrazitu dosljednost u preoptimističnim prognozama koje korigiraju tek kad službene statistike pokažu da je optimizam bio neopravdan.
Isto tako, hrvatski politički vrh je dosljedno bojažljiv kad su u pitanju hrabre odluke u rezovima te podržavaju teoriju prema kojoj bi oštrija fiskalna politika i rezovi u državnoj upravi samo dodatno usporili hrvatsku ekonomiju.
Teško vrijeme za EU
Međutim, kad premijeri poput portugalskog pokažu da rezovi i disciplina funkcioniraju, jasno je da se rezovi poduzimaju jednostavno zbog toga što su nužni te da je svako njihovo odgađanje samo put u povećanje problema.
Treba istaknuti kako vodeći europski “mainstream” mediji zaključuju kako je prekid recesije u Europi vrlo dobar znak, ali nitko ne očekuje lak i brz oporavak, pogotovo ne snažan rast zaposlenosti u zemljama “europske periferije”.
Jedan je od problema u tome što se privatni sektor u Europi snažno razduživao te se bez povećanja kreditiranja teško može očekivati veći rast od tanašnog zabilježenog u zadnjem kvartalu (samo 0,3 posto). Usto, europske banke morat će se prilagoditi osjetno strožim pravilima kad su u pitanju kapital i zaduženost te se procjenjuje da će morati ispuhati svoje bilance za više od tri bilijuna eura. Sve to vodit će prema smanjivanju vrijednosti imovine i ograničavanju kreditiranja, pogotovo u zemljama poput Italije i Španjolske.
Ukratko, istodobno sređivanje bilanci kompanija i država (rezovi i razduživanje) u Europskoj uniji bit će dug i bolan proces.
>> Otišlo 200.000 mladih, djeca s roditeljima marširaju Lisabonom
