Slovenskog osiguravatelja u vlasništvu države Zavarovalnicu Triglav, jednako kao i hrvatsko Croatia osiguranje, čeka proces privatizacije. O sličnostima i razlikama u poslovanju dviju tvrtki, kao i planovima hrvatskog Triglav osiguranja, razgovarali smo s Matjažom Rakovcem, predsjednikom uprave Zavarovalnice Triglav.
Kad očekujete privatizaciju? Poznato je da je interes pokazao Adris, koji je zainteresiran i za CO...
Upravljanje vlasničkim udjelima u Triglavu i s tim povezana pitanja u domeni su vlasnika. Vjerujem da je Zavarovalnica Triglav investitorima zanimljiva za ulaganje. Unatoč izvanrednoj kapitalnoj krutosti, za daljnje širenje potreban nam je dodatni kapital koji nam u ovom trenutku država kao većinski vlasnik ne može osigurati.
Kako se u Sloveniji odgovara protivnicima prodaje državnog osiguranja?
I ovo je pitanje više za one koji vode državu. Što se tiče mojega osobnog pogleda na budućnost Triglava, inozemni su investitori dobrodošli jer bi svježim kapitalom bitno pripomogli širenju na nova tržišta i učvršćivanju položaja na postojećima. Ne želim da u nekoliko godina nestanemo u sustavu neke velike multinacionalne tvrtke, već da postanemo središte za cjelokupni Balkan. Činjenica je da je Triglav danas zanimljiv investitorima upravo zbog Balkana koji je jako perspektivno tržište. Upravo smo zbog toga potpisali ugovor s IFC-om.
Po čemu se vaša situacija razlikuje od one u kojoj se nalazi Croatia osiguranje, a što vam je slično?
Prvo, moramo biti svjesni da matična društva, Zavarovalnica Triglav i Croatia osiguranje, proizlaze s dva različita tržišta, što se odražava i u gustoći osiguranja po stanovniku koja u Sloveniji iznosi oko 1000 eura, tri puta više nego u Hrvatskoj. U Sloveniji sklapamo više životnih osiguranja, što je odraz općega ekonomskog stanja. Obje osiguravajuće kuće posluju u regiji Adria u kojoj je Grupa Triglav vodeća. Prošle smo godine u regiji dosegnuli 989 milijuna eura premije, što predstavlja 22 posto tržišta, dok je Grupa Croatia osiguranje dosegnula 436 milijuna eura premija, što je nešto više od 10 posto udjela. Zbog toga su trenutačno ishodišta za učvršćivanje položaja na tržištima na kojima poslujemo bolja.
S druge strane, upravo je u Hrvatskoj situacija obrnuta, jer je vodeće CO, a mi se nalazimo na šestom mjestu. Tržišni udio CO-a na domaćem tržištu iznosi oko 31 posto, a Triglava u Sloveniji 37 posto. Spomenimo još jedno od mjerila produktivnosti: u Grupi Triglav ostvarena premija po zaposleniku iznosi oko 226 tisuća eura, a u CO-u oko 139 tisuća eura.
Zašto vam poslovanje u Hrvatskoj ne ide dobro kao u Sloveniji; kriza je svuda?
Mislim da se ponajprije radi o posljedici dvaju čimbenika: općega gospodarskog stanja i većeg povjerenja ljudi u domaće trgovačke marke. Unatoč tome što je kriza pogodila obje države, Slovenija još uvijek ima viši standard, što se odražava i u gustoći i vrsti osiguranja koja zaključuju pojedinci. Osim toga, Triglav u Sloveniji ima jaču tradiciju nego u Hrvatskoj, zbog čega i dolazi do razlika između poslovanja na jednom i drugom tržištu.
Koje su bile posljedice ulaska Slovenije u EU za osiguravatelje?
Najveće promjene dogodile su se na području prilagodbe zakonodavstva. Ulazak u EU otvorio je vrata inozemnoj konkurenciji, što je uzrokovalo više zanimanja inozemnih investitora, a pritom je slovenske tvrtke izložio izazovu međunarodnog poslovanja.
Kakvi su vam trenutačno rezultati poslovanja i što očekujete u budućnosti?
Unatoč razdoblju opće gospodarske krize, postižemo odlične rezultate. Iako nam se u četvrtom kvartalu promijenila ocjena boniteta za jedan stupanj, s »A« na »A-«, kao posljedica pada kreditne sposobnosti Slovenije, poslovanje ostaje stabilno. Za ovu godinu planiramo 60,6 milijuna eura čiste dobiti, ponajprije zaslugom učinkovitoga korporativnog upravljanja.
>>Croatia osiguranje, Adris i mirovinski fondovi ušli u Uljanik
Ono što je bio nekad rat kao politika drugim sredstvima, to je danas ekonomija. Naše kukavne političke elite moraju se izdignuti iznad kukavnog strančarenja (a to znači podjela, što je rak rana demokracije i zato sam zakleti monarhist koji zagovara vladavinu elite i da se država vodi optimalno kao i velika tvrtka) i postaviti jasne ciljeve kod strateških tvrtki. Treba stvarati kolektivnu svijest o OSVAJANJU TERITORIJA, POKORAVANJU SLABIJEG, planski širiti kulturnu hegemoniju relativno slabijim narodima u okružju (Slovencima , Srbima, Bošnjacima), stvarati svijest hrvatskog naroda koji je JEDINI DAO 3 NOBELOVCA od svih južnih Slavena pa i šire. Vratiti bankarski sustav kao srce svakog gospodarstva i ključne medije za oblikovanje kolektivne svijesti. Planski moramo stvarati visokoobrazovanu ELITU u budućem multipolarnom svijetu koja će planski ostvarivati hrvatske geopolitičke ciljeve u regiji i izvan nje i strategiju obrane prema stranim napadačima. MORAMO OSNOVATI INSTITIUT ZA GEOPOLITIKU u cilju gospodarske, kulturne ekspanzije kao akademski časopis za NACIONALNE INTERESE što imaju sve ozbiljne države.