– Sve europske države u proteklih su nekoliko godina korigirale PDV, pa ćemo morati i mi – izjavio je za Osječku televiziju budući potpredsjednik vlade za gospodarstvo Radimir Čačić.
Čačić nije rekao koliki bi PDV mogao biti, ali u javnosti se već spominje stopa od 25 posto, čime bi se Hrvatska zadržala pri vrhu europskih zemalja prema poreznom opterećenju potrošnje. I sa sadašnja 23 posto PDV-a ispred Hrvatske su samo bogate skandinavske države te Mađarska, ali Mađarima ni to nije dovoljno pa svoj PDV od iduće godine dižu na 27 posto. Zagovornici povećanja PDV-a u Hrvatskoj, kao jednog od manje loših rješenja kojim se može premostiti manjak u državnoj blagajni, mišljenja su da PDV treba povećati barem za 2 postotna boda – sa 23 na 25 posto, u skladu sa svojedobnim Mesićevim savjetom Jadranki Kosor da je bolje “mačku rep skratiti odjednom nego ga rezati malo po malo”. “Ako siječete mačku rep malo po malo, njega uvijek boli” – savjetovao je bivši predsjednik države Jadranki Kosor kad je preuzela vlast od Ive Sanadera, no ona ga nije poslušala pa se umjesto rezanja potrošnje okrenula zaduživanju i većim porezima.
Milanovićeva vlada ima veći problem nego što ga je imala Jadranka Kosor 2009. godine jer su uvjeti pod kojima bi se zaduživali gotovo lihvarski pa bi posuđivanje novca pod tim uvjetima imalo karakteristike kockanja. Hrvatska narodna banka poručila je novoj vladi da se prihvati škara i smanji proračunske rashode za punih 9 milijardi kuna. Svjetska banka poslala je sličnu poruku. Takav rez potrošnje nije moguć bez smanjenja plaća, mirovina, socijalnih izdataka i svih vrsta subvencija, ali nitko iz nove vlade nije rekao da će to učiniti. Novi ministri kažu da bi njihov proračun mogao biti oko 5 milijardi niži, što znači da će izlaz tražiti u povećanju poreza.
No i HNB je otvorio mogućnost da se manjak u blagajni nadomjesti povećanjem poreza na potrošnju uz uvjet da ukupni porezni teret ostane podjednak. Na tom su tragu i Čačićeve izjave: – Nećemo povećavati porezno opterećenje jer to ne možemo podnijeti, nego ćemo ga preraspodijeliti. Ako negdje dođe do povećanja poreza, na drugoj strani – na proizvodu i radu – u realnom sektoru mora doći do olakšica – kazao je Radimir Čačić. Gleda li se interes proračuna, dva posto veći PDV donio bi državnoj blagajni oko 3,5 milijardi kuna veće prihode, no s njime bi stigao i niz negativnih popratnih pojava: pad potrošnje, udar na standard, bijeg iz legalne ekonomije u sivu zonu. Ove bi godine prihodi od PDV-a trebali biti oko 39 milijardi kuna. SDP-ov kadar zasad se drži po strani kad je riječ o većem PDV-u i tvrde da odluka nije donesena. No, Slavko Linić u svom je prvom postizbornom intervjuu časopisu Lider ostavio tu mogućnost otvorenu, a rekao je da se može razgovarati i o međustopama. Mogla bi to biti i najava ukidanja nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige već od travnja ili srpnja 2012. godine, a ne od datuma ulaska Hrvatske u EU, što je krajnji rok za usklađivanje tog poreznog oblika s EU. Veći PDV doveo bi i do inflacijskog udara jer ni tvrtke nemaju zalihe da razliku preuzmu na sebe i tako sačuvaju potrošače.
Moguća je protuteža rastu PDV-a smanjenje poreza na reinvestiranu dobit ili povećanje neoporezivog dijela plaće, no to rasterećenje nije ni izbliza snažno kao što bi bilo povećanje PDV-a. Vlast će se zacijelo odlučiti na simbolične porezne ustupke, ali, kao i u svakoj krizi, najveći će teret podnijeti građani. Imovinski bi porez mogao biti rješenje tek u nekom srednjem roku jer njegovo prikupljanje nije tako jednostavno kao PDV-a. Linić je spomenuo da bi tvrtkama odredio rok od 45 dana za plaćanje PDV-a.
Evo nam plan 25 , plan 21 je već propao ;)