Osnovni režijski troškovi - računi za struju, grijanje, vodu i smeće - za stambeni prostor od 85 kvadrata, skuplji su u Splitu ili Zagrebu nego u Frankfurtu, gradu u kojemu su plaće tri puta veće nego u Hrvatskoj. Prema podacima portala Numbeo, koji prati cijene u 118 država i 355 gradova, Hrvatska je prema skupoći osnovnih režija šesta država u svijetu. Ispred nas su, primjerice, Norveška, Slovenija i Luksemburg, a iza brojne neusporedivo bogatije europske države. Nije čudno stoga što dolazak konkurencije na tržište struje pobuđuje veliko zanimanje javnosti.
Paprene cijene
Struja je, međutim, najmanji problem domaćim potrošačima ne samo jer će građani dobiti mogućnost prelaska povoljnijem dobavljaču, nego i zbog toga što su struja ili plin među rijetkim energentima na čiju su potrošnju, pa i cijenu, građani mogli utjecati. Problem su voda i grijanje jer korisnici nemaju uvida u isporuku i stvarnu potrošnju, ali im svakog mjeseca stižu papreni i vrlo često neobjašnjivi računi. U zgradama starijim od desetak godina u računima za vodu ili grijanje ne plaća se stvarna potrošnja u stanu, nego nemar komunalnih služi ili dotrajalost javne infrastrukture. Opskrbu toplinskom energijom, jednako kao i opskrbu vodom, zadržavaju dosadašnji monopolisti, a s njima i mogućnost da naplaćuju što hoće i koliko hoće. Velik dio energije odlazi u zrak ili zemlju, ali gubici se disperziraju na korisnike nerealno visokim cijenama, koje su potpuno neprilične domaćem standardu i primanjima.
Prosječna je plaća u Njemačkoj otprilike 15.000 kuna, u Austriji 13.400, a Hrvatskoj oko 5000 kuna. U plaćama pretekla nas je Češka u kojoj su režije jeftinije. Numbeo navodi da Česi za struju, vodu, plin i smeće plaćaju 1020 kuna, a prosječna im je zarada 5830. Samo su u Mađarskoj režijski troškovi slični kao i u Hrvatskoj, a plaće su za četvrtinu niže nego kod nas. Novi HEP-ovi konkurenti najavljuju niže cijene struje nego što ih ima HEP, no podaci Eurostata iz svibnja ove godine pokazuju da je cijena 100 kWh (kilovatsati) električne energije s uključenim porezima u Hrvatskoj u drugoj polovici 2012. godine bila 13,8 eura ili 104,2 kune, a jeftinije je bilo samo u Bugarskoj, Rumunjskoj i Estoniji. Prosjek EU je 19,7 eura ili 148,7 kuna, a u eurozoni 20,6 eura ili 155,7 kuna. U Sloveniji, odakle HEP-u stiže konkurencija, struja je bila 15,4 eura, a u Njemačkoj 26,8 eura.
Split 14.
Mjesečna potrošnja struje za kućanstvo koje umjereno troši je 250 do 300 kuna te je u ukupnim režijama niža od izdataka za vodu ili grijanje, gdje je mogućnost kontrole pristiglih računa najmanja. Ako već treba tražiti krivca za skupe režije, fokus bi trebao biti na lokalnim vlastima u čijoj se nadležnosti nalaze komunalne službe. Split se, primjerice, nalazi na 14. mjestu po skupoći režija među 355 velikih gradova s liste Numbeo, a Zagreb na 23. Najskuplje režije ima grad Trondheim u Norveškoj, gdje je prosječna plaća šest puta veća nego u Splitu. Hrvatska je po cijenama mnogih prehrambenih artikala također daleko ispred drugih zemalja pa se s vremenom izgubila i ta prednost za domaće potrošače jer su svjetske cijene davno pregazile domaće plaće. Većinu svojih primanja Hrvati potroše na hranu te troškove stanovanja i prijevoza, a u posljednjih godinu dana najveći pritisak na standard stvorio je rast cijene energenata.
>>Režije u Zagrebu skuplje nego u Londonu i Parizu!
