Tijekom ove godine Vlada je dva puta intervenirala u propise kojima se reguliraju prava i porezni status dobrovoljne mirovinske štednje. Tvrtkama koje će za svoje radnike uplaćivati doprinose u tzv. treći stup država je ovog ljeta uvela novu poreznu olakšicu, 500 kuna mjesečne uplate po radniku, odnosno 6000 kn godišnje.
Odgađanje i neodlučnost
No, građanima koji sami uplaćuju u treći stup ovih su dana smanjeni poticaji, pa će umjesto 1250 kuna godišnjeg poticaja dobivati najviše 750 kuna.
Hrvatska je uvela mogućnost dobrovoljne štednje prije desetak godina, no dosad se za takvu brigu za starost odlučilo samo 11 posto zaposlenih – odnosno 178 tisuća članova, koji ulažu u šest otvorenih i 15 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Hrvatska udruga poslodavaca i Raiffeisen mirovinsko društvo organizirali su jučer okrugli stol te su pozvali i tvrtke i zaposlene da iskoriste dane mogućnosti štednje i porezne olakšice.
– Teško je dati neke jednoznačne preporuke i potrebne preduvjete za razvoj i poticanje privatne mirovinske štednje i osiguranja. Ljudi su svjesni i često ističu potrebu za mirovinskom štednjom i materijalnim osiguranjem u starosti, ali navedena se svijest razmjerno rijetko pretvara u stvarnu aktivnost osiguranja i štednje. To se mnogo puta pretvori u odgađanje i neodlučnost. Radno sposobnom stanovništvu mora biti jasno da se u većoj mjeri sami moraju brinuti za vlastitu starost te da kasnije ne mogu i ne smiju više nekog drugog optuživati što nisu uštedjeli dovoljno dok su bili mladi – kazao je Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije, koji je kao pozitivne spomenuo primjere Njemačke, gdje 65 posto zaposlenih štedi u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Češke, gdje štedi 45 posto, Belgije – 55 posto, te ulažu od dva do četiri posto svog dohotka. S druge strane, u Italiji je, slično kao i Hrvatskoj, malen postotak radnika koji štede u trećem stupu.
Nasljedna mirovina
Prednost te štednje je u tome što je u cijelosti nasljedna, 30 posto može se isplatiti jednokratno već nakon 50. godine, a ostatak kao doživotna mirovina ili po izboru člana kroz 5 do 15 godina. Dobrovoljni mirovinski fondovi raspolažu sa 1,6 milijardi kuna imovine.
od čega da štedim kad nemam ni za hranu i režije dovoljno. lako je debelim guskama govoriti da treba štedjeti jer ih drugi hrane. SAMO DOKLE TAKO!!!