U Jadran-tuni u Biogradu jučer je svečano puštena u rad nova hladnjača kapaciteta 5000 četvornih metara za skladištenje i preradu proizvoda ribarstva i sitne plave ribe, koja je ujedno i izvozni objekt za najcjenjeniju sjevernoatlantsku plavoperajnu tunu proizvedenu na farmi u Murterskome moru.
Pada cijena tune
Prema riječima Milana Mandića, predsjednika uprave Jadran-tune, investicija vrijedna 16 milijuna kuna, koju je jučer u rad pustio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, višestruko je značajna za tvrtku jer će omogućiti zamrzavanje do 15.000 kašeta ili 100 tona dnevno srdele i druge plave ribe. Ona je dosad služila uglavnom za potrebe farme tuna, a sada su ispunjeni svi preduvjeti za širenje preradbenih kapaciteta tvrtke i 40 posto, o čemu već postoji pismo namjere za azijsko tržište i dodatno bi se zaposlilo 60 žena. Zanimljivo je da se samo tri hrvatske tvrtke, među kojima i Jadran-tuna, bave pravim uzgojem tune, dok se u ostalim zemljama pod “kapom” ICCAT-a (Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna) bave samo tovom odraslih jedinki.
Sva tuna, naravno, završava na stolovima Japanaca, koji za tu delikatesu iz Jadrana ove godine plaćaju manje, oko 1900 jena za kilogram (15-16 eura), dok je lanjska cijena bila oko 2000 jena. Čelnik Jadran-tune kaže kako je to zato što je ICCAT u ovoj godini povećao proizvodnu kvotu za tune za 2000 tona, ali se niža otkupna cijena od oko 10% očekuje i dogodine s obzirom na to da ni japansko gospodarstvo nije pošteđeno krize, a jedan je od glavnih ulagača u Jadran-tunu, s kojom ima višegodišnje ugovore o isporuci.
– Budućnost uzgoja tune u Jadranu ovisi o ponudi i potražnji na tržištu – priča Milan Mandić, ističući kako im je najveća konkurencija proizvodnja tuna u Meksiku, koja ne podliježe kvotama ICCAT-a pa se Jadran-tuna radi sigurnosti okreće dodatnom proširenju proizvodnje i prerade sitne plave ribe iz vlastita ulova na tržište ostalih azijskih zemalja te dijela Europe.
I solarna energija
A ulažu i u solarnu energiju! Pri završetku je, naime, gradnja fotonaponske solarne elektrane, gdje tvrtka ima 6000 kvadrata krovne površine i trafostanicu u vlasništvu snage 2 megavata, kojima se podmiruju potrebe za visokim naponom čitave industrijske zone u Biogradu na Moru.
Ni Jadran-tuna, koje 80% u strukturi vlasništva čine lokalni ribari, nije imuna na krizu. Lani je, prema podacima Poslovne Hrvatske, uprihodovala oko 26 milijuna kuna i ostvarila oko milijun kuna dobiti. No, Mandić ističe kako politika tvrtke nije megalomanska i danas treba biti zadovoljan što u svih 16 godina poslovanja nikoga nisu otpuštali, čak ni u najvećoj krizi, te da se u tvrtki redovito isplaćuju plaće i dobit ulaže u nove investicije.
>>Što očekuje domaće ribare nakon ulaska u Europsku uniju
