Nakon što je premijerka Jadranka Kosor na središnjoj svečanosti Windaysa u Rovinju u emotivnom i odlučnom govoru promovirala paket gospodarskih mjera za oporavak gospodarstva Sandra Švaljek i Željko Perić, članovi njezina savjetničkog tima, jučer su nastavili promidžbene aktivnosti šefice hrvatske Vlade u nizu neformalnih kontakata i javnih istupa.
– Kada se program radio, trebalo je krenuti od osnovne ideje da u okruženju počinje oporavak gospodarstva, ali domaći analitičari prognozirali su vrlo niske stope rasta u 2010. i 2011. i naše projekcije bit će u negativnoj zoni. Potencijali oporavka u Hrvatskoj nisu dovoljni da bi se osigurale više stope rasta – poručila je Sandra Švaljek u svojoj prezentaciji paketa gospodarskih mjera.
Na traženje Zorana Šprajca u panel-raspravi da prizna od koga su prepisali program, s obzirom na to da su tako tvrdili i čelnik SDP-a Zoran Milanović i čelnik HSLS-a Darinko Kosor, S. Švaljek je odgovorila:
– Ni blizu, hladno, hladno. Ni od koga nije prepisan. U trenutku kad je program nastao bila sam u Japanu pa se može reći da su neki vjetrovi zapuhali i iz Japana. U programu ima malo zena.
– U situaciji smo da ništa u sustavu ne funkcionira. Pretpostavljam da je riječ o prvoj fazi u kojoj tek trebamo uspostaviti funkcioniranje mehanizama.... Za brodogradnju je do sada potrošeno 23 ili 24 milijarde kuna, a da su ta sredstva bila usmjerena u ICT-sektor, bilo bi to milijun kuna po svakom zaposlenom! A 30 posto svjetskoga gospodarskog rasta temelji se na ICT-sektoru. Nadam se stoga da će Vlada usmjeriti dio novca u ICT – poručio je Darko Delač s Verna, a Kristan Šuster iz Maistre požalio se:
– Vidimo turizam u ovom programu. Iako nije eksplicitno navedeno, i turizam se vidi u tome. Međutim, smanjenjem parafiskalnih nameta smanjuju se davanja za HTZ, a to je kontradiktorno jer se smanjuju davanja za promociju hrvatskog turizma u inozemstvu.
Šuster inače smatra da je rezanje troškova vrlo osjetljivo pitanje jer najskuplja je radna snaga pa se postavlja pitanje koliko prostora za rezanje ima kad na 50 gostiju imamo jednog radnika.
Više sudionika okruglog stola upozorilo je da će ovaj program proći ili pasti na konkretizaciji, a Sandra Švaljek je na to podsjetila da je "trebalo odnekud početi, zadati okvir. Program i nije imao veću ambiciju te treba nastaviti raditi na konkretizaciji, a to je stvar Vlade. Program nije iscrpio sve mjere niti može sve predvidjeti, ali kao okvir može dobro poslužiti".
Sudionici panela okomili su se i na pitanje stanja u obrazovnom sustavu.
– Izgubili smo za vrijeme krize 90.000 radnih mjesta u neposrednoj proizvodnji i to nepovratno jer se u tim sektorima teško može pokrenuti proizvodnja. Naši nezaposleni imaju vrlo nisku obrazovnu strukturu. Nemaju u prosjeku ni završenu srednju školu. Imamo nezaposlenu radnu snagu koja ne može odgovoriti na zahtjeve sustava. Problem je to vezan uz obrazovanje – poručio je Delač.
Sandra Švaljek ne smatra da se problem ljudskih potencijala može riješiti uvozom radne snage.
Uvoz radne snage može biti dio rješenja, ali demografske procjene migracijskih tijekova govore da će ti tijekovi biti vrlo slabi te da neće utjecati na demografsku sliku stanovništva.
@ddh Nije u Hrvatskoj sve komplicirano! Naprimjer, bilo je jednostavno organizirati pranje hrvatskog novca u inozemstvu i uložiti taj novac u besmislenu izgradnju u Hrvatskoj ne samo bez planova (točnije stalnim izmjenama GUP-a) već i bez infrastrukture. Sve se slijepopo i brzo složilo: Hypo banka Klagenfurt, Bayerische Landesbank pa onda hrvatska Hypo banka koja nema nikakve veze s istoimenom bankom iz Klagenfurta pa Raiffeisenbank, pa Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji, pa Zakon o prostornom uređenju i gradnji, prilagođeni pranju novca tako da je dopušteno stavljati kola ispred konja (graditi stambene iposlovne objekte bez infrastrukture), uvesti diktature ureda za graditeljstvo (u Zagrebu \"Megaured\") koji potpuno isključuju građane iz odlučivanja o infrastrukturi, a gotovo potpuno iz utjecaja na susjedovu gradnju (tj. susjed s dobrim vezama gradi na štetu susjeda koji tih veza nema tako da na primjer pokrene klizište ispod susjedove kuće, jer taj susjed ne može utjecati na kvalitetno geomehaničko ispitivanje tla) itd. A što se tiče g. Horvatinčića, on je tipičan \"Horvatić\". On sve najbolje zna i može, a kad zapne, onda su mu za sve drugi krivi! Zašto se nije založio za donošenje UPU-ova (urbanističkih planova uređenja) i time pridonio uvođenju reda u zagrebački urbanizam, umjesto da se oslanjao na g. Bandića koji je taj nered i uveo. Pitam se kad će građani shvatiti da je takva \"demokracija\" u urbanizmu u kojoj građani odlučuju samo da neće dopustiti izgradnju infrastrukture - jer bi morali dati \"ficleke\" svojih parcela za proširenje ulice u kojoj žive, a vječno gladni Grad svim komunalnim doprinosima i porezima na promet nekretnina usprkos nikad nema novca da im te \"ficleke\" pošteno plati - da je, dakle to \"demokracija poljskih šljahtića\" koja je nekad jaku Rzeczpospolitu Polsku srušila iznutra tako da su je susjedi mogli podijeliti na troje? Sam g. Horvatinčić očito nije shvatio da se u ovakvom društvu ne treba oslanjati na \"jake ljude\", već na dobre ideje, organizaciju i legalno poslovanje u pravnoj državi!