Ministar turizma Veljko Ostojić proteklih je dana unio nešto optimizma u hrvatsku stvarnost. Turističku budućnost naše zemlje obojio je svijetlim bojama najavljujući 13 milijardi eura investicija, čak 30.000 novih radnih mjesta, dizanje turističkih prihoda na 14 milijardi eura u idućih desetak godina. Ove je turističke vizije, sistematizirane u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020., Vlada svesrdno podržala. Zadovoljstvo ministra Veljka Ostojića i suradnika zbog završenog velikog posla malo su, međutim, pokvarile kritike novog spota “Turizam su emocije”. Napravljen je tek kao prateći videomaterijal za prezentaciju strategije, no, kao što i sve što dolazi iz turizma, izazvao je veliku pozornost. Negativni anonimni komentari, priznat će ministar Ostojić, posebno su mu zasmetali.
– Za stručne sam rasprave uvijek otvoren. Filmić od dvije i pol minute nije za prikazivanje na televiziji niti za turiste, on je simbol promjene razvojne orijentacije te je nažalost skrenuo pozornost s ključnih tema hrvatskog turizma.
>> Ostojić na Twitteru: Spot od 66.000 kn nije sniman u promotivne svrhe
:: Vlada je podržala strategiju razvoja turizma do 2020. bez primjedbi. Istina je da ste na glasu kao ministar koji zna posao, ali ipak dolazite iz “odmetnutog” IDS-a...
Dosad i zasad nemam nikakvih problema u komunikaciji i suradnji s kolegama ministrima ni s premijerom. Naravno da to što se događa između SDP-a i IDS-a nije dobro. Te dvije stranke dugoročno vidim u koaliciji i na tim bi osnovama dvije strane trebale razmišljati i surađivati.
:: Zašto je zapravo strategija toliko bitna? Prethodne dvije završile su u ladicama pa turizam nije propao.
Ali je pitanje jesmo li mogli brže i kvalitetnije rasti. Kvalitetna strategija treba da bismo upravljali svojom budućnošću, ali i da bismo mogli povući novac iz europskih fondova.
:: Strategija postavlja ambiciozne ciljeve, ući u društvo 20 najkonkurentnijih zemalja svijeta i udvostručiti prihode. Kako, budući da oni rastu po stopi od tri, četiri posto?
Ciljevi jesu postavljeni ambiciozno, ali hrvatski turizam definitivno ima potencijala biti u društvu dvadeset najkonkurentnijih zemalja svijeta. Naša ambicioznost i projicirane brojke pri tome nisu pale s neba. Sve je nastalo odozdo prema gore, analizirali smo i pažljivo zbrajali potrebe i potencijale temeljem ključnih postojećih dokumenata. I to počev od postojećih prostornih planova i procjena onoga što je realno očekivati da će se dogoditi u sedam godina do kontakata s turističkim subjektima i njihovih razvojnih planova. Konkurentnost industrije putovanja mjeri se, inače, prema stotinjak kriterija, a trenutačno smo 34. u svijetu. Zbog svega ćemo ove godine dati izraditi i studiju konkurentnosti. To će biti svojevrstan priručnik u kojem će biti detaljno prikazana naša pozicija u odnosu na konkurente, naročito na Mediteranu gdje prioritetno želimo napredak. Ali u njoj će se naći i odgovori što i koje pomake moramo napraviti kako bismo se popeli na ljestvici konkurentnosti. Jer, ako smo konkurentni, bit će i investicija, zapošljavanja, više turista, veće potrošnje, dulje sezone...
:: Navodite 150 projekata koji bi trebali pokrenuti investicije vrijedne sedam milijardi eura, možete li spomenuti neke?
Tu ima i potpuno privatnih projekata i projekata koji su na državnom zemljištu, ali sve će u konačnici biti privatne investicije. Mi smo definirali samo najveće projekte, ali u sedam godina će ih biti i više. Recimo, projekti koji će zaživjeti u neiskorištenim vojnim zonama. Procjenjujemo da u turizmu do 2025. postoji potencijal za još oko šest milijardi eura.
:: Privatizacija preostalih 13 državnih tvrtki u turizmu, međutim, ide sporije nego što ste zamislili. ZRC Lipik će u stečaj, od natječaja za Kupare još ništa... Kako će se planirano realizirati kad milijunske investicije stoje i zbog obične izmjere zemljišta?
Istina je da neki projekti zapinju i na takvim pitanjima, ali sva državna imovina u turizmu, s izuzetkom ACI-ja, bit će ove godine privatizirana.
:: Što će biti s ACI-jem?
Čekamo završetak izrade razvojnih dokumenata koji će pokazati kako taj lanac marina treba razvijati dalje. ACI ima velike potencijale i dovoljno je moćan za investicije i nove kvalitetne iskorake. U cjelini pak nema razloga da Hrvatska ne postane jedna od najatraktivnijih nautičkih destinacija u svijetu. Nautički turizam, osim što počiva na dobrostojećim gostima, otvara i brojne mogućnosti za produljenje sezone. Zašto kod nas nautičari ne bi dolazili u studenom učiti jedriti, recimo?
:: Stoji i projekt Brijuni Rivijera, je li moguće da za tako atraktivan projekt nema zainteresiranih?
U prošlosti nije bilo turističke volje da se realizira, a danas pak svaka pojedina lokacija ima svoju priču ili problem. Za Muzil imamo zainteresirane investitore i nadamo se će gradske vlasti Pule u prvoj polovici godine donijeti prostorni plan bez kojeg ne možemo ništa. Za investitora na lokaciji Katarina-Monumenti izabrali smo Končara, ali zakompliciralo se oko konzervatora i kulturnog dobra. Nemam ništa protiv zaštite, ali potencijalnim investitorima moramo jasno reći rokove i novac koji moraju uložiti u zaštitu. U protivnom – ništa od investicija. Zanimljivo je da se zaštitari obično jave kad se pojavi interes za ulaganje. A ako je neki objekt pod zaštitom, trebao bi valjda biti “štićen” i prije toga. Katarina-Monumenti je primjer tog naopakog pristupa. Devastirana je, pokradene su kamene stube i ograde. Gdje su cijelo vrijeme bili oni koji su to trebali štititi i koji se tek sada javljaju? Za Hidrobazu bih, kao laik, rekao da je pretjerivanje cijelu lokaciju proglasiti kulturnim dobrom. Budući da se upravo to dogodilo, očekujem da ubrzo Ministarstvo kulture, koje je sada jedino nadležno, raspiše natječaj za odabir investitora te vjerujem da će biti puno investitora. Što se pak tiče Pinete, lokacija je potpuno spremna za natječaj, samo se s općinom još razgovara o detaljima.
:: Zapinje i s golfom na Srđu, u Dubrovniku se ubrzano prikupljaju potpisi za raspisivanje referenduma, a ni vi taj projekt niste pretjerano oduševljeno podržali. Kažete da je legalan, ali više nekretninski nego turistički. Da ste Dubrovčanin, biste li se na eventualnom referendumu izjasnili za ili protiv’?
Nisam Dubrovčanin, neka oni odluče o tome.
:: Strategija predviđa sto novih velikih hotela, 200 malih, desetke kampova, šest resorta, tri tematska zabavna parka... Ima li na obali za sve mjesta a da se ne naruši ljepota krajolika?
Mislim da smo iz grešaka učili i da znamo kako graditi a da se to sljubi s okolišem. Osim toga, imamo gotovo šest tisuća kilometara obale, a svatko tko ju je oplovio zna koliko mogućnosti pruža. Dakako, novi objekti trebaju nicati koncentrirano, u definiranim zonama. Mi u strategiji ističemo postulate kao što su održivi razvoj, očuvanje prostora i kvalitete. Do 2020. turizam bi trebao dobiti sto tisuća novih kreveta i to nije preizgradnja. Stvar je lokalnih planova i uvjeta da hotel nema 15, nego dva-tri kata, da ima elemente lokalne arhitekture i sl.
:: Je li u konačnoj verziji strategije ostalo da se Istru na turističkom tržištu “prodaje” kao zelenu oazu ugodnog življenja, Kvarner bi trebao biti brend za revitalizaciju duha i tijela...
To jest blisko mojoj viziji, ali pozicioniranje županija i regija prepustit ćemo lokalnoj sredini.
:: Tko će 2020. biti glavni gosti?
Rast će nova tržišta, ali i dalje će dominirati gosti iz zemalja srednje Europe. Ljeti će pak i dalje dolaziti obitelji, a izvan sezone ćemo imati i nove proizvede i nove tržišne niše.
:: Kakva nas sezona očekuje i hoće li je i kako obilježiti ulazak u EU?
Bit će to teška i izazovna turistička godina. Prema informacijama s europskih tržišta i sadašnjim brojkama, u 2013. ne možemo očekivati spektakularne rezultate. Ne bih htio zvučati pesimistično, ali moramo biti realni. No vjerujem da dobre lanjske rezultate možemo ponoviti. Što se pak tiče ulaska u EU, smatram da je to sjajna stvar za turizam i da će pretegnuti pozitivni aspekti u odnosu na negativne kao što je uvođenje viza za Ruse, recimo. Pogotovo zato što se ozbiljno pripremamo da se izdavanje viza maksimalno pojednostavi i da nitko na vizu ne čeka dulje od pet dana.
:: Jeste li s novim licem na čelu HTZ-a dobili svježinu i nove inicijative?
Direktorica Meri Matešić počela je realizirati operativni plan 2013., angažirana je i na novoj organizaciji Glavnog ureda HTZ-a, što će značiti i dolazak nekih novih lica koja će si izabrati za suradnike. Da, zadovoljan sam ovim što je dosad pokazala.
:: Kakva je pozicija bivšeg direktora Nike Bulića? Može se čuti da ne dolazi u ured zbog bolovanja, a istovremeno se ponovno približava svojim političkim istomišljenicima i politici.
Bulić je na poziciji savjetnika, a njegovo je pravo i da se politički angažira i, naravno, da ode na bolovanje.
:: Pribojavate li se da nećete odraditi cijeli mandat, kao što vam se dogodilo u Račanovoj vladi? Kakav je scenarij IDS-a za slučaj da na lokalnim izborima Kajin dobije više glasova?
Ja sam na ovu poziciju došao odraditi cijeli četverogodišnji mandat. Treba sačekati rezultate lokalnih izbora, vidjet ćemo što će se događati, ali ne vidim razloga da ga uistinu i ne dovedem do kraja.
e ministre ostavite nasu obalu i Hrvatsku zemlju Hrvatima. Nikakakve betonske hotele a pogotovo velike nebi smjeli graditi i davati strancima. Proputujte malo svijetom i vidjet ce te da turisti idu tamo gdje je jos nedirnuta priroda gdje imaju mir. gdje se hoceju odmoriti. Zamislite da gradite samo neka vrsta bunglova , dalmatinskih kucica, nista visoko samo upotrebiti materijal koji imamo u Hrvatskoj i koje je Hrvatsko. Nase planine uz more mozemo obogatiti sa tim malim kucicama koje su spojene u neku cijelinu sa puticima po kojim voze samo elektricni autici. Danas se vidi koliko je Spanjolska pogrijesila gradeci betonske gradevine uz more koje danas nakon par godina ne donose nista osim troskova.