Svjetska ekonomija polako se oporavlja. Naime, tvrtke u Americi zapošljavaju sve više osoba, stanovništvo troši više novaca, a recesija u Eurozoni nije toliko velika kao što se očekivalo, piše The Economist. Financijska tržišta u stalnom su porastu pa je tako globalni MSCI indeks porastao za 9 posto od početka godine i za 20 posto od listopada kada je bio najniži.
Ipak, postoje dobri razlozi zašto ne treba širiti veliki optimizam. Globalni rast na koji je posebno utjecala kriza u Europi, sporiji je ove godine u odnosu na 2011.
No, najveće naznake oporavka vide se u Americi. Veći broj zaposlenih rezultira i većom potrošnjom. Od studenoga do kraja siječnja broj zaposlenih osoba najveći je u tom razdoblju u posljednjih šest godina. Nezaposlenost opada, ali situacija u građevini je još jednaka. Cijene kuća su i dalje niske, no njihova prodaja je počela rasti. Osim toga, potrošačkih kredita je sve više. Prema procjenama, ekonomski rast u Americi do kraja godine mogao bi se povećati za 2,5 posto.
Za razliku od Amerike, Europa će se nešto duže oporavljati od financijske krize. Većina europskih zemalja, pogotovo onih koje su na periferiji Eurozone, poduzele su drastične mjere kako bi smanjile deficit. Za strukturne reforme koje su uveli da povećaju ekonomski rast ipak će trebati proći duže vremena kako bi imale mnogo veći utjecaj.
Svjetska ekonomija se oporavlja, Europi treba duže vremena
Situacija je puno bolja u Americi gdje se smanjuje broj nezaposlenih i povećava potrošnja, no ni u Europi nije tako loše kao što se očekivalo
Komentara 9
ako je to istina onda će kod nas 2014 krenuti na bolje jer će nam toliko trebati da se pozitivni efekti preliju kod nas naša vlada (crvena ili plava) ionako je nesposobna sama bilo što učiniti, dakle nadati se da ćemo inercijom izdržati još dvije godine
Glupost.... Sve gore i gore
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Stari organizmi, ako ne podlegnu bolesti, uvijek trebaju više vremena za oporavak. Jedina zemlja u EU koja seopredijelila za \"pomlađivanje\" je Orbanova Mađarska, no za to je, zbog unisonog stava Europe da će i dalje podržavati starenje stanovništva, potrebno uvesti elemente dikature, budući da je i u Mađarskoj starenje stanovništva na dnevnom redu još od KuK monarhije. U svakom slujčaju, onaj narod u EU koji se opredijeli za natalitet, uz žrtve koje će morati podnijeti, bit će u prednosti, jer će se moći širiti na područja naroda koji nestaju. Hoćre li hrvatski narod biti među njima, znat će se kad Hrvatska uđe u EU. Ako s opredijeli za većinu, nestat će, a ako načini blok s Mađarima, a možda i Poljacima, EU će za nekoliko generacija pripasti tom bloku.