U prvih osam mjeseci banke su iznijele iz zemlje 11,7 milijardi kuna! Podatak je to Hrvatske narodne banke kojim se objašnjava da je odljev kapitala išao u dva smjera. S većim dijelom tog novca – sa 7,2 milijarde kuna – smanjile su svoju zaduženost u inozemstvu, dok se 4,5 milijarde kuna vodi kao povećanje inozemne aktive.
>>Guverner Vujčić poželio studentima dug radni vijek, do 70.
Drže na računu
Proteklih se godina zaduženost hrvatskih banaka u inozemstvu godišnje povećala za 7 do 8 milijardi kuna, a sada se prvi put banke razdužuju i vraćaju novac. Kad je riječ o inozemnoj aktivi, ne radi se samo o klasičnom davanju kredita u inozemstvu, već i o rastu depozita. Propisi centralne banke obvezuju domaće banke da dio devizne pričuve drže na svojim računima u inozemstvu, ali umjesto minimalnih 17 posto, one trenutačno na pričuvnim računima drže 23 posto svojih deviznih obveza. Povlačenje sredstava u inozemstvo događa se istovremeno sa zabrinjavajućim padom plasmana privatnom sektoru u Hrvatskoj. U prvih osam mjeseci krediti privatnom sektoru pali su za 2,8 milijardi kuna, ako se isključi 6,7 milijardi kuna brodograđevnog duga koji je država preuzela na sebe. Novac, dakle, sporo dolazi do poduzetnika bez obzira na nove povoljne kreditne linije koje su, uz pomoć centralne banke, otvorene putem HBOR-a.
– Imamo pad industrijske proizvodnje najveći u posljednjih pet godina. Čim nema proizvodnje, nema tko uzimati kredite i novac ide van – upozorava dugogodišnji menadžer Vladimir Ferdelji. Analitičari HNB-a objašnjavaju da se najveći dio smanjenja kreditne aktivnosti u zemlji odnosio na nominalni pad kredita stanovništvu za 1,7 milijardi kuna, ali i pad kredita poduzećima od 0,8 milijardi kuna. Jedini sektor prema kojemu raste kreditna izloženost, i to 50 posto, jest država. Iz HNB-a su najavili da će se početkom tjedna guverner Boris Vujčić naći s direktorima banaka, ali sastanak će biti zatvoren za javnost. Očekuje se da će pojačani odljev kapitala biti jedna od tema razgovora, a nije isključeno da će doći i do promjene u regulativi. Hrvatska nije jedina istočnoeuropska država iz koje zapadne banke povlače novce, što može stvoriti dodatne potrese u tim zemljama, pa se i na razini EU govori o jačoj kontroli. Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta, ističe da je potez banaka bio očekivan.
– Ako kapital ne mogu plasirati kod kuće, logično je da će naći načina da ga usmjere u inozemstvo – dodaje Maruška Vizek. Njeno je mišljenje da bi tema razgovora s guvernerom trebalo biti i povećanje udjela loših kredita – zadnje brojke govore o lošim kreditima između 13 i 14 posto te podsjeća da je prije desetak godina Hrvatska morala sanirati banke nakon što su loši krediti bili oko 15 posto. Gubitke nastale u dosadašnjim plasmanima banke su, izračunala je M. Vizek, vješto prebacile na građanstvo i gospodarstvo, što im je omogućilo da i dalje ostvaruju solidnu dobit iako sve oko njih pada.
Neće dugo
Pitanje je samo jesu li banke iskazale sve gubitke ili ih ima još skrivenih, navodi Maruška Vizek. U razdoblju od 2006. do kraja 2011. kamatni prihodi banaka narasli su za 8,5 milijardi kuna, dok su u isto vrijeme kamatni troškovi bili veći samo za tri milijarde kuna. Ta je razlika otišla u dobit i pokrivanje gubitaka u lošim plasmanima.
– Banke jesu visokoprofitabilne, ali ni one neće ostati imune na krizu – dodaje Ferdelji.
>>'Moramo paziti da nas kapital iz EU ne odvede u veći deficit'
Novi uspjesi ove vlade. Kapital bježi iz zemlje, investirori bježe, BDP pada, inflacija raste. Idemo prema jugoslaviji osamdesetih. No sad će jutarnji to zaspinati pa nam objasniti da je to super jer će pasti bruto vanjski dug Hrvatske, s kojimjim nas plaše već cijelo desetljeće.