Ekonomski institut smanjio je svoje prognoze gospodarskog rasta za ovu godinu te očekuje rast BDP-a od 1,3 posto, a u sljedećoj godini 2,4 posto. Oporavak će se temeljiti na rastu domaće potrošnje, a u 2012. i na povećanju investicija potaknutih pripremama za pristupanje EU, iznose analitičari Ekonomskog instituta. Negativni trendovi na tržištu rada nastavit će se i ove godine, bez obzira na prva pozitivna kretanja realnog sektora.
U 2011. godini stopa registrirane nezaposlenosti mogla bi porasti na 18,2 posto, a 2012. smanjiti se na 17,7 posto. No kratkoročne su prognoze loše pa bi prvo tromjesečje moglo završiti sa 340 do 350 tisuća nezaposlenih, odnosno sa stopom od 20 posto. U sljedeće dvije godine očekuje se zadržavanje relativno niskog deficita tekućeg računa platne bilance od oko tri posto, a njegov rast rezultat je očekivanog većeg uvoza. Nastavit će se i rast izvoza, premda po nešto nižim stopama nego prošle godine zbog očekivanog restrukturiranja izvoznih djelatnosti, prije svega brodogradnje. Stopa inflacije postupno će rasti, s prosječnih 1,1 posto u 2010. na 2,3 posto u 2011. te 2,7 posto u 2012. godini. Rastući inflacijski pritisci dolaze sa svjetskog tržišta sirovina i hrane, uz tendenciju porasta domaćih cijena energenata, vode i komunalnih usluga.
Fiskalni će deficit nastaviti rasti u ovoj godini, dok bi u idućoj, zbog primjene pravila o fiskalnoj odgovornosti, trebalo doći do njegova smanjivanja.
Glavni su rizici za ostvarivanje takvih, ne najboljih prognoza rastuća nezaposlenost i fiskalna neravnoteža zbog kojih bi moglo doći do novog smanjenja osobne i državne potrošnje s negativnim kratkoročnim učincima na gospodarstvo. S druge strane, viši stupanj fiskalne odgovornosti i očekivano pristupanje Europskoj uniji mogli bi pomoći rastu gospodarstva i više nego što se sada očekuje.
kako je to lijepo kad pričaš ono što svaka budala zna iako nije dr.sc. ekonomije i još za to dobijaš masnu lovu