Bonitetne kuće ozbiljno preispituju kreditni rejting Hrvatske, a sve je izvjesnije da će Moody’s na jesen srezati rejting Hrvatske za barem jednu ocjenu (sa BAA3 na C). Ta se agencija u upitnicima raspituje i za sindikate. Ovih je dana Moody’s na nekoliko adresa poslao upitnik u kojem pita o detaljima pregovora sindikata i Vlade. Od domaćih analitičara htio bi saznati hoće li Vlada uspjeti slomiti sindikate i uštedjeti proračunski novac, a u slučaju da to ne uspije hoće li se proračun održati.
>>EBRD snizio prognoze rasta: BDP u Hrvatskoj pada za 1,2 posto
Tužba vuče milijarde
Otkazivanje Temeljnog kolektivnog ugovora treba izbjeći pod svaku cijenu, ali uštede se moraju provesti. Agencije brine na koji će način Vlada srezati prava, jer ako se ne dogovori sa sindikatima, kreditori hrvatskog duga u potencijalne obveze moraju uračunati gotovo pet milijardi neplaniranih troškova, što bi bilo pogubno za državne financije. Otkud pet milijardi? Božićnice i regresi uz jubilarne nagrade sada iznose milijardu kuna, ali budu li potraživani tužbama, trošak bi mogao, kao i 2003., skočiti na dvije pa i tri milijarde. Otvoreno je i pitanje sporazuma o povećanju osnovice plaće za 6 posto, koji stupa na snagu 2013. To košta 1,6 milijardi kuna, a ostalo je visjeti u zraku. Zasad Vladi dobro ide s državnim sindikatima, ali je na ratnoj nozi s prosvjetarima.
Matica sindikata i njezin čelnik Vilim Ribić sigurni su da će svoja prava dobiti na sudu, a to bi bilo katastrofalno za Hrvatsku.
– Vlada mora posao odraditi vrlo oprezno poštujući sve pravne okvire, kako se rezanje prava ne bi vratilo kao bumerang – kazao je makroekonomist Željko Lovrinčević. Inače, ekonomisti očekuju da će sindikati biti složniji u borbi za povećanje osnovice, pa Vlada na to mora ozbiljno računati. U državnim službama radi četvrtina ukupnog broja državnih zaposlenika. Iako su pristali na rezove, njihova božićnica ušteda je od 81 milijun kuna, a nešto će se uštedjeti i na prijevozu. Ako je računica od 300 milijuna kuna do kraja godine bila točna, za sve zaposlene, onda bi to bilo dodatnih 65 do 75 milijuna kuna. Treba uračunati i neplaniranu uštedu na ukidanju dodatka za prosvjetare, što je još 183 milijuna kuna. Ukupno je riječ o 400 do 420 milijuna kuna, koje Vlada zasad ima u rukama. To neće biti dovoljno za proračunski plan. Za zaposlene je određeno 21,35 milijardi kuna u tekućoj godini, što je 1,5 milijardi kuna manje od plana u 2011., a u idućoj godini samo 21,6 milijardi kuna.
Na plaće se troši više
A plan se već premašuje pa nije jasno kako će se uštedjeti. U pet mjeseci na zaposlene je potrošeno 9,34 milijarde kuna za plaće i doprinose. Na same plaće potrošilo se 7,7 milijardi kuna, 150 milijuna više nego lani, a do kraja godine rezervirano je 17,77 milijardi kuna. Ako se ovako nastavi, novca neće biti dovoljno. Ali nisu plaće samo problem, već i kretanje rashoda. Iako je predviđeno da će se rashodi smanjiti za gotovo četiri milijarde kuna u odnosu na prošlu godinu, zasad se nije puno uštedjelo. Ukupni rashodi manji su za samo 250 milijuna kuna u pet mjeseci nego lani. Uz potencijalne prijetnje zbog podilaženja sindikatima te obveze po Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, jasno je da je kreditni rejting upitan.
naša vlast uopće nezna što da radi