Više od dva milijuna zaštitara iz zemalja Europske unije moći će od 1. srpnja ove godine dobiti posao u Hrvatskoj, a da im za to neće biti potrebno znanje hrvatskog jezika, zbog čega bi se hrvatske tvrtke lako mogle naći u nepovoljnijem položaju u odnosu na stranu konkurenciju. Prema Zakonu o privatnoj zaštiti, Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj poznavanje jezika nije preduvjet za dobivanje posla.
Male plaće
– Priznajem, bili smo preliberalni u donošenju zakona i zato ćemo ići u izmjenu nekih spornih propisa, a svi zainteresirani mogu nam poslati prijedloge i sugestije kako bismo našim tvrtkama olakšali poslovanje – kaže inspektor Nenad Kazija iz MUP-a.
Prema prof. Željku Dobranoviću, koji je donedavno bio i predsjednik Hrvatskog ceha zaštitara, zaključujući po dosadašnjoj praksi, nema šanse da izmjene zakona budu donesene prije kraja ove godine. Kada se uzme u obzir da je u Bugarskoj registrirano oko 200.000 zaštitara, čija cijena jednog sata rada iznosi dva eura, dok je cijena sata rada hrvatskog zaštitara oko četiri eura, jasno je da 17.000 zaposlenih zaštitara u Hrvatskoj nema previše razloga za veselje.
– Plaće zaštitara koje su ionako među najmanjima u zemlji u posljednjih godinu dana pale su za desetak posto i sada su nešto manje od 2900 kuna. Zbog toga se ne trebamo brinuti za konkurenciju iz Austrije ili Italije u kojima su plaće zaštitara oko tisuću eura, ali u Bugarskoj su jedva dvjesto eura, pa je njihovim zaštitarima Hrvatska poželjna radna destinacija – tvrdi Ivan Funčić, direktor riječke zaštitarske tvrtke Protect. Brine ga i moguće srozavanje kvalitete zaštitarske usluge.
– Austrijski, češki i bugarski zaštitari prolaze samo osam sati obuke, dok naši zaštitari moraju proći sto sati treninga prije nego što dobiju licenciju za bavljenje poslom. Jedini preduvjet za strane zaštitare koji žele raditi u Hrvatskoj je taj da imaju licenciju za obavljanje posla u svojoj matičnoj zemlji, koju će tamo dobiti nakon što prođu tih osam sati obuke. Kako bi se zaposlili kod nas, ne trebaju prolaziti dodatni trening – kaže Funčić.
Slovenci se zaštitili
O iskustvima slovenskog zaštitarstva nakon ulaska u EU predsjednik Slovenske zbornice privatne zaštite Branko Slak rekao je da se kod njih nije dogodilo ništa dramatično. Ipak, oni su od početka imali visoko postavljenu ljestvicu za sve koji požele doći raditi k njima i zato je slovensko iskustvo teško primijeniti na Hrvatsku. Ljeti je povećana potreba za zaštitarima na obali pa posao nađe nekoliko tisuća zaštitara iz unutrašnjosti.
>>Sokol Marić preko veze dobio od Fine stotine milijuna kuna
