Šipak je cijenjen u kuhinji jer i nakon prerade zadržava ljekovito djelovanje
Od šipka se pripremaju marmelade i pekmezi. Za marmeladu potpuno zrele plodove očistite od dlačica i koštica pa mesnati dio usplođa kuhajte u što manje vode (na kilogram šipka šalica vode) dok ne omekša. Propasirajte i na kilogram dodajte toliko smeđeg šećera. Kuhajte stalno miješajući do željene gustoće. Toplu smjesu ulijte u sterilizirane staklenke. Od šipka možete pripremiti i liker. Trebate 500 g šipka, 250 g šećera i 1,5 l lozovače. Samljeveni šipak stavite u staklenku široka grla. Dodajte šećer i lozovaču i ostavite na suncu 2-3 tjedna, Ponekad protresite. Procijedite i ostavite mjesec dana na sobnoj temperaturi.
Priprema: 1 čajnu žlicu krupno mljevenih ili zdrobljenih plodova stavite u 2,5 dl vode, zagrijati do vrenja i kuhajte na laganoj vatri oko 5 minuta. Pije se šalica-dvije čaja tijekom dana. Veće količine se ne preporučuju jer mogu izazvati tegobe sa srcem. Preporučuje se za bubrežne i mokraćne kamence, crijevne upale, krvavo mokrenje.
Čaj od šipka mnogima je najdraži jutarnji napitak zbog ugodnog kiseloslatkastog i pomalo oporog okusa te lijepe crvenkaste boje. Sadrži znatne količine C-vitamina, pa poboljšava imunološki sustav te olakšava tegobe vezane uz prehladu i gripu.
Šipak, divlja ruža, pasja ruža i šipurika samo su neki narodni nazivi za biljku Rosa canina L, koja raste kao grm, visine je od 1,5 do tri metra, sa savijenim granama i oštrim trnjem. Najbolje uspijeva po rubovima šuma, uz živice, na pašnjacima, uz međe i putove na nizinskim i brdskim područjima. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od pet do sedam jajolikih liski oštro nazubljena ruba. Pri dnu peteljke prirasla su dva uska palistića. Mladi listovi mogu se sušiti i koristiti sami ili s drugim čajnim biljem za pripremu vitaminskog čaja jer sadrže oko 400 mg vitamina C. Veliki, lijepi cvjetovi ugodna mirisa, s pet srcolikih latica, ružičaste, rjeđe bijele boje, pojavljuju se u svibnju i lipnju na kraju grana. I one se upotrebljavaju za različite pripravke. Sirup od latica narodni je lijek od plućnih bolesti. Moči li se 150 g latica u litri jabučnog octa tri tjedna, dobije se ocat koji se, razrijeđen vodom, upotrebljava za grgljanje i ispiranje usne šupljine te pripremu obloga. Od latica se priprema i čaj ili ulje. Cvjetne latice koriste se i u kuhinji. Njima se obogaćuju salate i deserti, a mogu se konzervirati u šećeru i sirupu.
Plodovi divlje ruže, tzv. šipci, dozrijevaju u rujnu i listopadu. Za čaj se beru zreli, čvrsti plodovi lijepe crvene boje jer tada sadrže najviše C-vitamina. Očiste se od ostatka cvijeta, tj. čaške, koja se nalazi na vrhu ploda, i suše cijeli ili prerezani po dužini na temperaturi 35-40 C. Iz uzdužno prerezanog ploda uklone se prije sušenja čvrste sjemenke i dlačice. Šipkovo usplođe okusa je slatkastokiselog i voćnog mirisa. Od usplođa se pripremao sirup koji se davao djeci i trudnicama kao blago sredstvo za poboljšanje probave i vitaminski napitak kod povišene temperature. Djeluje kao laksativ i diuretik, za što su zaslužne voćne kiseline i pektini. Čaj od šipka odlično je sredstvo protiv umora i iscrpljenosti, jača imunitet i pomaže pri suzbijanju infekcija. Djeluje osvježavajuće kod bolesti s povišenom temperaturom.
