Dvorci čekaju gospodare

Zemlja tisuću otoka ima najmanje toliko dvoraca i kurija, a spava na mrtvom kapitalu

Dvorac Trakošćan
Foto: Grgur Žućko/PIXSELL
1/7
24.03.2014.
u 21:00

Od kulturnog turizma puno se očekuje, ali dvorci su nam 
u ruševinama

Manje je poznato, ali zemlja tisuću otoka može se pohvaliti i s najmanje još toliko dvoraca i kurija.

Za razliku od obale, koja godišnje uprihodi lavovski dio od sedam turističkih milijardi eura, dvorci su još uvijek najčešće – mrtvi kapital. Oni ili tavore u ruševnom stanju ili devastirani čekaju ljepša vremena i bolje gospodare.

Većina od oko 180 sačuvanih dvoraca smještena je, inače, u sjeverozapadnim dijelovima Lijepe naše, a najočuvaniji su sagrađeni u 17. i 18. stoljeću. Svi su redom dragocjeni svjedoci prošlosti, vrijedna kulturno-povijesna i graditeljska baština i zavidan turistički potencijal.

Dvorci su velik turistički potencijal. Nijemci su, recimo, u dvadesetak dvoraca smjestili hostele

Iako su u pravilu manji i općenito skromnije građeni nego što je to radila vlastela u imperijalnim europskim zemljama, svaki je za sebe pravi dragulj za svaku ozbiljnu turističku zemlju. Hrvatska, koju se i dalje masovno percipira kao zemlju isključivo sunca i mora, još nije otvorila tu priču, ali ni taj trenutak nije daleko.

U turističkom ministarstvu kulturni turizam, naime, posebno apostrofiraju kao jedan od ključnih proizvoda i jedan od glavnih pokretača razvoja u nerazvijenim područjima i destinacijama, a kao nadopunu osnovnom sunce-more proizvodu u primorskom dijelu. Resorno turističko ministarstvo priprema i strateški i operativni okvir za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova EU jer bi novac s tog izvora trebao biti ključna poluga za projekte kako kulturnog turizma općenito tako i uvezivanje dvoraca u turistički kontekst.

Uskoro, kažu u ministarstvu Darka Lorencina, počinje i izrada akcijskog plana razvoja kulturnog turizma, a naručili su i studije predizvodljivosti turističke valorizacije dvoraca. Naručeni materijali trebali bi sistematizirati postojeće stanje, dati primjere kako su se prema svojim dvorcima postavili u Španjolskoj, Francuskoj, Austriji, Škotskoj... te ponuditi modele turističkog upravljanja dvorcima.

Također, studija bi trebala biti od pomoći i oko povlačenja novca iz EU fondova.

Suhopolje kao škola

– Kada bude dovršena, organizirat ćemo i nekoliko radionica za sve zainteresirane dionike i vlasnike. Sigurni smo da će navedene aktivnosti omogućiti da se dobar dio ove baštine stavi u turističke svrhe i da će se Hrvatska u skoroj budućnosti moći promovirati kao „zemlja tisuću otoka i tisuću dvoraca“ – poručuju iz Ministarstva turizma.

Slijedi golem, osjetljiv i vrlo zahtjevan posao, no ni dosad nisu svi sjedili prekriženih ruku. Dvorac Trakošćan, Veliki Tabor ili Bežanec, primjerice, po mnogo čemu su svijetli izuzeci, ali započeti su i mnogi drugi projekti. Istina je da danas dvorci i slična baština, koja je dobila turističku svrhu, nerijetko služi samo za muzeološke postave.

Foto: Grgur Žućko/PIXSELL

(Dvorac Trakošćan, foto: Grgur Žućko/PIXSELL)

Takav je primjer i nedavno obnovljeni Dvorac Eltz u Vukovaru. No, odmiču i neke druge priče.

U pripremi je, recimo, projekt koji će Dvorac Suhopolje u Virovitičkoj županiji, koji se obnavlja iz sredstava fondova EU, preobraziti u školu, točnije Centar kompetencija za obrazovanje u turizmu. U toj županiji, koja je prije dvije godine kupila ruševno zdanje kurije Janković, u Kapeli Dvoru pokraj Virovitice, s oko dva milijuna eura iz europskih fondova obnovu već privode kraju. Završetak radova najavljen je za rujan, a obnovljena kurija Janković postat će turističko-edukativni centar sa 20 soba, konferencijskom dvoranom, restoranom i deset radnih mjesta.

“Nemamo mora, ali imamo prirodu i povijest”, nedavno se pohvalio župan Tomislav Tolušić.

Za maštovite domaćine

A da more nije nužno za uspješan i atraktivan turizam, smatra i predsjednik saborskog Odbora za turizam Goran Beus Richemberg.

– Dvorci su golem potencijal, pružaju uistinu velike turističke mogućnosti. Nijemci su, recimo, u dvadesetak dvoraca napravili hostele. To je financijski nešto manje zahtjevno od hotela, a mlađa publika vrlo je prijamčiva kako za učenje tako i za priče koje se mogu isplesti oko svakog dvorca – kaže G. Beus Richembeg, koji je nekada vodio i Hrvatski ferijalni i hostelski savez. Jedno je sigurno, upravo dvorci za maštovite turističke domaćine mogu biti nepresušan izvor inspiracije.

Foto: Matija Topolovec/Pixsell

(Veliki Tabor, foto: Matija Topolovec/PIXSELL)

Za goste, pak, motiv dolazaka i izvan sezone. Voditeljica Konzervatorskog odjela Osijek Amela Alihodžić, koja je s entuzijazmom još prije dvije godine osmislila malu, privatnu “studiju” obnove pet baranjskih dvoraca, (Esterhazy u Dardi, Eugena Savoyskog u Bilju, Adamović u Erdutu i Tikveš s dvorcem i lovačkom kućom) uvjerena je da bi najlakši dio bio naći goste.

– Pogledajte samo dvorac Tikveš, nazivan još i Titov dvorac. To je kompleks građevina i uslužnih objekata s manjim, takozvanim lovačkim i glavnim dvorcem na području Parka prirode Kopački rit. Prebogat je poviješću, kako onom daljom tako i bližom, a vjerujem da mnogim današnjim turistima može biti vrlo zanimljivo boraviti u dvorcu u kojem je negdašnji jugoslavenski predsjednik ugošćivao i političku i glumačku elitu onog vremena – govori Amela Alihodžić.

– Španjolska je, primjerice, oformila jednu tvrtku samo za upravljanje dvorcima u državnom vlasništvu. Danas oni svi uspješno funkcioniraju na tržištu kao hoteli s tri do pet zvjezdica – kaže naša sugovornica.

Kad bi, pak, naši dvorci zaživjeli na sličan način, mogli bi biti svojevrstan epicentri turizma unutrašnjosti i pokretači dulje sezone. Zasigurno bi posebno zanimljivi bili i lovcima, biciklistima, bikerima... a nema razloga da se u njima, recimo, ne poslužuje domaća i ekološka hrana, što bi za osiromašeno hrvatsko selo bio pun pogodak.

>>Objavljena lista 'propalih' zemalja, što mislite gdje je Hrvatska?

>>Turisti, ovo je 11 razloga zašto morate posjetiti Hrvatsku. Odmah!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije