Kriza je dodatno pojačala regionalne nejednakosti u zemlji. Sve su hrvatske županije u minusu, ali smanjenje proizvodnje i pad BDP-a najmanje su se osjetili u Zagrebu, Istri, okolici Rijeke i Sisku, dok su drugi gradovi i regije pretrpjeli velike gubitke. Državni zavod za statistiku objavio je podatke o BDP-u na razini županija za 2011. godinu i prema njima pad regionalnog BDP-a od 2008. do kraja 2011. godine kretao se od najnižih 2,2% u Sisačko-moslavačkoj županiji do visokih 16 posto u Krapinsko-zagorskoj županiji! U tom trogodišnjem razdoblju samo pet županija i Grad Zagreb smanjili su stupanj gospodarske aktivnosti unutar svoje regije po jednoznamenkastoj stopi – 2 do 7%, dok su ostali pali 10 do 16 posto.
Recesijska spirala
– Županije koje nisu izvozno orijentirane imale su veći pad BDP-a jer je unutarnje tržište pod utjecajem recesijske spirale, smanjene potrošnje kako javnog tako i privatnog sektora i stanovništva – komentira Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
DZS navodi da je regionalni BDP pokazatelj proizvodnje regije i njime se iskazuje stupanj gospodarske aktivnosti na tom području. U Zagrebu se stvori svaka treća kuna hrvatskog BDP-a, u okolici Rijeke i Splita svaka dvanaesta, Istri svaka osamnaesta, a najsiromašnijoj županiji – Brodsko-posavskoj svaka pedeseta.
Nakon Sisačko-moslavačke županije, koju zacijelo izvlači tvornica gnojiva, rafinerija, a u to vrijeme radila je i željezara, najmanje minuse zbrajaju Grad Zagreb (-3%), Primorsko-goranska županija (-3,3%), Istarska županija (-4%), Zagrebačka županija (-5,4%) te Međimurska županija (-7%).
– U sjeverozapadnom dijelu zemlje zastupljeniji su obrti i mala poduzeća, a oni su usmjereni na domaće tržište. Izvoz generiraju veliki sustavi i zato su gubici u Zagrebu bili manji – objašnjava Drezgić.
Domaći gosti manje trošili
Prihodi od turizma nisu izvukli Dubrovnik ni dalmatinske županije od dvoznamenkastog pada – koji se kretao od 11 do 15%.
– Kako su ovo podaci za 2011., podsjećam da je tada bio vrhunac krize u Italiji, a bilo je manje gostiju i iz drugih europskih država. Velik dio prihoda od turizma ostvaruje se od domaćih gostiju, a i oni su manje trošili pa su rezultati očekivani. Razlike u kretanju BDP-a po županijama logičan su pokazatelj odnosa u gospodarstvu – kaže Drezgić.
