Odobreno ukidanje

Gasi se slobodna zona Varaždin, jača od preostalih 11 zajedno

05.04.2013., Trnovec - Ministri Branko Grcic i Gordan Maras posjetili su Slobodnu zonu Varazdin. U zoni sa svojom proizvodnjom upoznali su ih u tvrtkama Hanjes i Gumiimpex. Photo: Marko Jurinec/PIXSELL
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
31.12.2016.
u 09:50

Nakon ulaska u EU sve manje opravdano poslovanje u takvom režimu

U Hrvatskoj će nakon Nove godine poslovati 11 slobodnih zona, nakon što je Vlada onoj najsnažnijoj, u Trnovcu Bartolovečkom kod Varaždina, odobrila ukidanje koncesije za osnivanje.

Takav zahtjev lani je prihvaćen za SZ Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, čiji su korisnici, kao i u slučaju SZ Varaždin, naveli da su nakon ulaska Hrvatske u EU promijenjeni uvjeti poslovanja te da više nemaju ekonomskih razloga poslovati u režimu slobodne zone zbog manje povlastica.

Ovih dana istječe i pravo korištenja gornje granice dopuštenog oslobođenja poreza na dobit, što je bio važan motiv za poslovanje u zonama. Budući da su korisnici varaždinske zone i vlasnici nekretnina, takav zahtjev im je odobren.

Koliko će od preostalih zona nastaviti s poslovanjem u postojećim gabaritima, ovisit će o korisnicima i orijentiranosti prema trećim tržištima. Prednosti u slobodnim zonama nakon ulaska u EU uglavnom se očituju u poslovanju s izvaneuropskim tržištima.

Prema izvješću o poslovanju razmatranom na sjednici Vlade, oko 53 posto izvoza ostvaruje se u EU, a znakovito je da se na lučkim područjima, u zonama Ploče, Rijeka, Rijeka-Škrljevo i Split, izvoz dominantno odvija na trećim tržištima, od Kine, SAD-a, Indije, UAE-a, Turske do Rusije, ali i susjednih zemalja izvan EU.

Za razliku od “kopnenih” zona koje gotovo 62 posto izvoza imaju u zemljama EU, “lučke” zone tek 10 posto izvoza ostvare u EU.
U svih 12 zona prema izvješću za 2015. poslovalo je 137 korisnika sa 7739 radnika, u prosjeku 57.

Od toga čak 4,5 tisuće radi u varaždinskoj zoni pa je bez njih taj prosjek osjetno niži i uglavnom je riječ o malim poduzetnicima s 28 radnika. Izlaskom Varaždinaca s liste i ta statistika bit će oslabljena, jer u varaždinskoj zoni lani je ostvaren ukupan prihod viši od 3 milijarde, dok je u svim zonama zajedno bio 5,5 milijardi kuna.

Lani su, inače, zone bilježile porast prihoda, gotovo 7%, a najviši skok imale su zone u Osijeku i Rijeci. Varaždinska zona uvjerljiv je lider po izvozu – rezultat im je 2,8 milijardi, dok su sve ostale zone izvezle oko milijardu kuna.

>> Varaždin popunjen, a u Splitu i Bakru zemljišta su prazna

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije