Fina je napokon pripremila strukturu duga blokiranih građana koja pokazuje veliku bešćutnost sustava ovrha. Više od 52 tisuće građana nalazi se pod ovrhom zbog duga koji je manji od dvije tisuće kuna, ali ga iz svojih primanja ne mogu vratiti. Čak 166 osoba pod ovrhom je zbog duga manjeg od deset kuna, 377 njih duguje od 10 do 50 kuna, a nešto manje od 2000 građana od 50 do 100 kuna! Za takve dugove troškovi ovršnog postupka, koji, dakako, idu dužnicima na teret, iznose se i po tisuću kuna po jednom predmetu!
Dug 10 kuna, trošak 1000
Poznat je još jedan podatak koji cijelu situaciju s dugovima građana čini još dramatičnijom. Na 23,76 milijardi kuna glavnice, dolazi još 10,5 milijardi kuna kamata koja se iz mjeseca u mjesec stalno povećava. Dakle, ukupan dug građana nije 24 milijarde kuna, s kamatama je 35 milijardi kuna, a kako analiza ne sadrži podatak o cijeni postupka ovrhe, ukupan je iznos duga još za koju milijardu veći.
Građane su uglavnom blokirale banke i druge financijske institucije, tijela državne i lokalne uprave, telekom operatori, odvjetnici, bilježnici i sudski vještaci, komunalne tvrtke te drugi građani!
Svaki drugi blokirani građanin duguje do 10 tisuća kuna, iz čega je posve jasno da se radi o ljudima koji ne mogu podmiriti redovne troškove života ili možda nisu vratili neki sitni kredit, a ne o rasipnicima koji su trošili preko svojih mogućnosti, kako se može čuti.
Ako se ne riješe dugovi građana, ući ćemo u sedmu godinu recesije
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac kaže da za većinu dužnika – 270 tisuća građana – treba osmisliti brzi model pomoći s otpisom duga kao glavnom mjerom.
– Na sve koji duguju više od 100.000 kuna neka se primijeni osobni bankrot, doznači im se staratelj i sve dalje ide prema proceduri. Za ljude koji imaju male dugove, pogotovu ako su izgubili posao, socijalni su slučajevi, nemaju imovine i prihoda, proceduru otpisa treba provesti u idućih šest mjeseci – kaže Lalovac. Ministarstvo financija ipak u svemu tome ne vodi glavnu riječ, a zakon o osobnom bankrotu priprema se u Ministarstvu pravosuđa.
Milanović odlučuje
– Kriterije je lako uspostaviti: ako ste nezaposleni, korisnik socijalne pomoći, ako ste izgubili posao, onda su to jasni kriteriji. Porezna uprava može vidjeti svačiju imovinu i primanja te se prema tome može napraviti obrazac. Ne vidim drugi način da se riješe dugovi građana. Neka se cijeli posao provodi pred sucima i nagodbenim vijećima, ali to moraju biti brzi postupci – ističe Lalovac.
Ministarstvo pravosuđa dosad je odbijalo ideju početnog i masovnog otpisa duga pa će i to biti tema za političku odluku premijera Zorana Milanovića kad se vrati s puta iz Australije. Iz resora koji vodi Orsat Miljenić najavljuju da bi nagodba dužnika i vjerovnika bila početni korak, ali ne po sili zakona, nego kao slobodna odluka uključenih strana u postupku.
Milijunski dug, prema visini glavnice, adresiran je na približno 2,5 tisuća imena s oko 12 milijardi kuna glavnice duga i još četiri milijarde kuna kamata. Lalovac prihvaća logiku iz pravosudnog resora da svi veliki dužnici idu u osobni bankrot, no malima bi država morala pomoći tako da dovede vjerovnike za zajednički stol i natjera ih da potpišu otpise slijedeći unaprijed utvrđene kriterije.
– Na tome će se vidjeti jesmo li socijalna država ili ne – kaže Lalovac. Ministarstvo financija predlaže da se po brzom modelu otpiše približno 4,7 milijardi kuna duga za približno 270.000 dužnika.
– Ako se ne riješe dugovi građana, ući ćemo u sedmu godinu recesije – uvjeren je Lalovac.
Unutar blokirane svote država ovrhama utjeruje 2,5 milijardi kuna duga i 1,5 milijardi kuna kamata, lokalne vlasti 135 milijuna kuna duga i 71 milijun kuna kamata. Država i lokalne vlasti pojavljuju se kao veliki vjerovnici i među malim dužnicima do 2000 kuna, vjerojatno zbog duga za dopunsko zdravstveno osiguranje i lokalne namete.
>> Dugovi građana: Svaki mjesec ovrši se čak milijarda kuna
Zašto ova vijest recimo nije poboldana i sva u žutoj vrištećoj boji sa uskličnicima? Nisu nas pokrali Sanader i Nadan ni 1% koliko su nas banke pokrale, ali tek kad se cijela ekonomija počne urušavati i nakon što se iscipelare svi mogući krivci od političara do crkve i ustaša i partizana onda se dođe do računice gdje je novac i sad se banke ponizno moli umjesto da ih se primjereno kazni da snose odgovornost proporcionalnu njihovoj financijskoj kupovnoj moći a ona je vjerujte poprilična.