snižen rejting

S&P nam smanjio rejting i izvrijeđao Vladinu politiku

Standard and Poor's, S&P portal, kreditna agencija
24.01.2014.
u 23:30

Agencija Standard & Poor's ocijenila je da su Vladine mjere nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i održive javne financije

Kreditna agencija Standard&Poor opet je kaznila Hrvatsku i spustila kreditni rejting zemlje na razinu BB, kojim se označavaju zemlje sa špekulativnom kreditnom sposobnošću i visokim kreditnim rizikom.

Daljnji pad i u razini koja se kolokvijalno naziva smećem velik je udarac za hrvatsku Vladu jer se ove godine mora zadužiti za 43 milijarde kuna, a pad rejtinga povećat će kamate ili onemogućiti izlazak na inozemno tržište.

Ne vjeruju Vladi

Agencija se na to odlučila jer ne vjeruje Vladinoj politici, štoviše, vjeruje da ni ove godine neće biti oporavka, pa čak ni na razini statističke pogreške.

– Vjerujemo da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim zbog rigidnosti tržišta rada i složene poslovne okoline – navodi Standard&Poor’s, koji se u objašnjenju svoje ocjene poslužio i psihološkim terminima nazivajući Vladinu politiku “samodopadnom”. Taj je termin agencija upotrijebila opisujući mogućnosti korištenja europskih fondova.

– Vjerujemo da će svaka kratkoročna ekonomska prednost članstva u EU biti ograničena strukturnim izazovima; preprekama gospodarskim i proračunskim reformama, eventualnom složenom političkom manevriranju uoči općih izbora 2015. i uravnoteženjem bilanci javnog i privatnog sektora. Nastavak politike samodopadnosti mogao bi dovesti do toga da Hrvatska postane neto uplatitelj u proračun EU – navodi S&P, odnosno da će u zajedničku blagajnu uplatiti više eura nego što će ih povući.

Linić je nakon razgovora s predsjednikovim Savjetom za gospodarstvo pokušao relativizirati najnoviji neuspjeh pa čak i ponuditi tračak optimizma iako nije jasno na čemu se temelji.

– U 2014. zaustavit ćemo pad rejtinga, a možda ćemo ga čak i popraviti – kaže Linić, a kao argument navodi da u ocjenu rejtinga nisu uvrštene najnovije reforme koje je Vlada najavila, a koje provodi uz pomoć Svjetske banke, poput reforme sustava socijalne zaštite za koji je Vlada od investicijskog partnera dobila zajam od 70 milijuna eura.

Pad rejtinga poklapa se s početkom ulaska u proceduru prekomjernog deficita, ali i izradom rebalansa proračuna jer idućih tjedana ministar financija mora pronaći čak 7,7 milijardi kuna, dio će rezati kroz rashode, a dio namaknuti novim porezima. Više je to nego što je preporučila Europska komisija jer su u nepuna dva mjeseca iskrsnuli novi minusi u zdravstvu – teški 3,4 milijarde kuna – i to netom su potkraj prošle godine tolikom svotom sanirali stare dugove.Linić je ovaj put lukavo prebacio lopticu na premijera i Vladu da odluče na koga će pasti teret spašavanja javnih financija, a on je ponudio niz mogućih varijanti: od oporezivanja kamata, zamrzavanja ili smanjivanja mirovinske štednje, povlačenja dobiti iz javnih poduzeća, ukidanja olakšice na reinvestiranu dobit.

Njegovi dosadašnji prijedlozi uglavnom su bili odbacivani: od oporezivanja nekretnina, preko zamrzavanja uplata u stambenu štednju, ukidanja poreznih olakšica za prvi stan i slično pa Linić sad prepušta premijeru da preuzme odgovornost za teške odluke. Prema navodima izvora iz Vlade, premijer ne želi dirati u imovinu mirovinskih fondova, a tome nisu skloni ni u HNS-u. HUP se jasno stavio na stranu protivnika smanjenja deficita kroz povećanje prihoda, a osobito diranja u obvezne mirovinske fondove jer tvrde da se bolji rezultati postižu mjerama na rashodnoj strani.

Još 4 dana

Četiri dana prije službenog ulaska Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita, Ured za informiranje Europskog parlamenta i Predstavništvo Europske komisije organizirali su u Zagrebu konferenciju na kojoj su također prevladavali pesimistični tonovi. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je da su u protekle dvije godine uštedjeli na plaćama i materijalnim rashodima tri milijarde kuna, a čak šest milijardi ostavljeno je gospodarstvu, ali se ne vide efekti. Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević vjeruje da će Hrvatskoj trebati pet godina da spusti deficit ispod 3% BDP-a, a proračunu svake godine kronično nedostaje milijarda eura, što će se namicati novim porezima i privatizacijom imovine.

>> S&P snizio kreditni rejting Europskoj uniji

Komentara 44

DE
denis12345
09:14 24.01.2014.

Baš čudno. Porezna presija i "uvođenje reda" nije dovelo do blagostanja? Moglo bi se reći da je sve što je vlada radila s područja financija i gospodarstva bilo štetno, glupo, nepromišljeno i dugoročno štetno.

Avatar desnicarsko_smece
desnicarsko_smece
08:46 24.01.2014.

"Vjerujemo da je gospodarska konkurentnost i dalje slaba zbog faktora kao što su rigidnost tržišta rada i komplicirano poslovno okruženje", dodaje se. Ne. Problem su PREVISOKI porezi i PRESKUP i PREVELIK državni (administrativni) aparat koji ne radi kao servis gospodarstvu,vu, nego radi PROTIV njega ne izdavajući potrebne informacije kako se mali poduzetnici ne bi našli u prekršajima, nego navlače poduzetnike da rade prekršaje kako bi ih mogli kaznit i zatvorit im poslove (za kaznu). To je prvi, osnovni i jedini problem, a ne "rigidnost tržišta rada i komplicirano poslovno okruženje". Glupost. Nek dođe jedan njihov savjetnik i nek proba otvorit obrt ili malu tvrtku i nek počne nešto radit (bilo što), pa će vidjet pravi uzrok problema.

Avatar desnicarsko_smece
desnicarsko_smece
08:59 24.01.2014.

Evo, upravo čitam na drugom portalu, strani vlasnik tvrtke u Krapini odlučio zatvorit pogon i 30 ljudi ostavit bez posla zbog kazne od 1000 eura. Nije problem u 1000 eura, nije problem ni u kazni ako je opravdana, ali je problem ako te neki inspektorčić je*e samo zato kako bi mogao na kraju mjeseca reć kako ima naplaćene kazne. E sad je zbog jednog takvog 30 ljudi ostalo bez posla. E TO je problem - državna administracija koja radi protiv poduzetnika.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije