Europska je komisija u analizi održivosti javnog duga izdvojila dvanaest država članica kod kojih će visok javni dug predstavljati značajan rizik za njihova gospodarstva.
Među njima nalazi se i Hrvatska, za koju bruxelleski analitičari vjeruju da bi u iduće četiri godine mogla spustiti javni dug za dva do tri postotna poena u odnosu na sadašnje vrijednosti, no nakon toga slijedi novo razdoblje pojačanog zaduživanja pa bi se do 2027. godine udio javnog duga u hrvatskom BDP-u mogao vratiti prema razinama od 88 posto.
U namjeri da znatnije smanji zaduženost zemlje i ovisnost o posuđenom kapitalu, Hrvatsku će prije svega ograničavati visoki izdaci za kamate, odnosno efekt grude snijega zbog kojeg dugovi rastu i u situaciji kad se nominalna potrošnja države ne povećava.
Drugi ograničavajući faktor su niske stope rasta hrvatskog gospodarstava, bitno niže od ukupnih izdataka za kamate. Pokažu li se desetogodišnje prognoze točnima, Hrvatska još samo 2017. i 2018. godine može očekivati stope rasta veće od 2 posto, a nakon toga realni će BDP godišnje rasti od svega 0,1 ili 0,2 do najviše 0,9 posto.
Istraživač Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević objašnjava da Hrvatska od svih promatranih zemalja ima najviše nepoznanica i neizvjesnosti radi čega su i procjene budućih kretanja nezahvalne. Rast hrvatske ekonomije tako ovisi o nizu vanjskih faktora kao što su visina kamatnih stopa na svjetskim tržištima te kretanje cijena energenata na koje ne možemo utjecati.
Slično je i s turizmom. Strani su gosti posljednjih godina popravljali hrvatsku bilancu zbog spleta međunarodnih okolnosti, no teško je predvidjeti do kad će te okolnosti potrajati. Sve dalje i dalje, novi minusi će dolaziti i zbog starenja stanovništva te gubitka mlade radne snage.
– U nekom trenutku ta se kretanja mogu poklopiti i ići u dobrom smjeru, ali isto tako mogu ići i u lošem. Naš je problem što smo izloženi šokovima na koje ne možemo biti utjecati i jedini način da se smanji ranjivost provođenje je snažne fiskalne konsolidacije – komentira Lovrinčević.
Komisija prognozira da bi hrvatski javni dug u nepovoljnim prilikama mogao skočiti i na 110 posto, ali isto tako i pasti ispod 80 posto ako se karte dobro poslože. Jedna od varijabli koje su pratili jest i utjecaj valutnog rizika te rast javnih izdataka za liječenje sve starijeg stanovništva.
Najveća razina javnog duga očekuje se 2027. godine u Italiji (128%) i Portugalu (124%), dok će Hrvatska s 87,8% projiciranog duga biti rekorder među tranzicijskim državama.
>> Marić najavio zaduženje države u prvom tromjesečju
Imamo nesposobne ljude u vladi kojima se dirigira iz Brusela , i tako da svi samo misle prvo na svoj djep a kako ce biti drzavi i narodu to je zadnja rupa na svirali . Od kako smo usli u EU upravo je to .Trla bab lan da joj prodje dan . BDP...0,01 jupiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii