Idem doktoru po antibiotik”, nerijetko se čuje rečenica kojom pojedinac sam sebi propisuje dijagnozu i terapiju, osobito sada u vrijeme viroza i gripe.
Stručnjaci godinama upozoravaju na štetnost olakog posezanja za antibioticima jer sve veća otpornost bakterija na antibiotike jedan je od vodećih problema suvremene medicine, pa se kao najcrnji scenarij spominje i onaj po kojem bi jednog dana ljudi mogli ponovno umirati od danas lako izlječivih infekcija jer antibiotici više neće moći pomoći.
Na 14. mjestu u Europi
– Dolaze nam ljudi i bez recepta traže antibiotike sa svakakvim objašnjenjima, govore: boli me grlo, ne stignem doktoru, ja najbolje znam što mi treba, liječnica mi uvijek propiše taj lijek... Kad im objasnimo da bez recepta ne smijemo izdati lijek, da je to zabranjeno, neki su i neugodni. Ima svega, pogotovu u noćnim dežurstvima – opisuju nam u jednoj od zagrebačkih ljekarni. U drugoj su pak stekli dojam da je toga manje u zadnjih godinu-dvije te da su i kontrole ljekarničke komore i HZZO-a češće.
Evidencija HZZO-a o potrošnji antibiotika izdanih na recept u posljednjih pet godina te za 2013. zaključno sa 17. prosinca kazuje da se ta potrošnja smanjuje: 2008. na recept je izdano antibiotika u vrijednosti od gotovo 257,9 milijuna kuna, godinu kasnije to je iznosilo 224,4 milijuna, dok ih je lani potrošeno za 194,9 milijuna kuna, a do 17. prosinca ove godine izdano je antibiotika na recepte HZZO-a u vrijednosti od 166,9 milijuna kuna. Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) bilježi svaku prodaju, pa se tu vidi da je 2012. zapravo potrošeno antibiotika u vrijednosti od gotovo 294 milijuna kuna. Izraženo u definiranoj dnevnoj dozi (DDD) na 1000 stanovnika na dan, to je 22,96 DDD. Nerazmjer tih dviju evidencija leži i u tome što dio pacijenata uzme lijek na recept specijalista i plati ga. No, u HALMED-u kažu da je lanjska potrošnja u odnosu na 2011. smanjena za 2,3%, nakon što je od 2007. do 2011. blago rasla. – Nakon relativno visoke potrošnje antibiotika 90-ih, tijekom 2000-ih trend je smanjenja potrošnje antibiotika. Rezultat je to osvještavanja problema povezanih s rezistencijom antibiotika, provođenja brojnih javnozdravstvenih kampanja i usmjeravanja prema racionalnoj primjeni antibiotika – kažu u HALMED-u.
Podaci iz nedavno objavljenog Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (Euro Health Consumer Index, EHCI) svrstavaju Hrvatsku na 14. mjesto među 30 zemalja po korištenju antibiotika.
Pod pritiscima roditelja
Antibiotskom liječenju kao sigurnoj varijanti katkad nedovoljno opravdano pribjegavaju i liječnici, osobito kad su u pitanju djeca, gdje su svi jako oprezni u želji da spriječe moguće komplikacije, ali često i pod pritiscima roditelja. Primjerice, upala grla je čest razlog primjene antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, iako se većina grlobolja javlja u sklopu virusnih infekcija dišnih puteva. Osim upale grla i druge infekcije gornjih dišnih puteva se često pogrešno liječe antibioticima. Pri tome u Hrvatskoj je još uvijek uvriježeno uzimati briseve nazofarinksa i nalaz bakterija u ovim uzorcima smatrati indikativnim za primjenu antibiotika, stoji u Izvještaju o osjetljivosti i rezistenciji bakterija na antibiotike u Hrvatskoj u 2012., koji radi Odbor za praćenje rezistencije bakterija Akademije medicinskih znanosti. Europa prati rezistenciju bakterija na antibiotike od 1999. kroz European Surveillance of Antibiotic Consumption (ESAC) projekt, a Hrvatska u tome sudjeluje od 2001.
Djelotvorni, korisni i sigurni lijekovi koji se primjenjuju u liječenju poglavito onih infekcija koje uzrokuju bakterije, antibiotici su nam vrlo dragocjeni. Stoga zabrinjava to što već niz godina gube bitku, upozorava dr. med. Ivanka Matas, spec. mikrobiolog, voditeljica Službe za mikrobiologiju i parazitologiju zadarskog Zavoda za javno zdravstvo.
Nisu za gripu
– Golim okom nevidljive, bakterije posjeduju vrlo složene mehanizme “mudrosti” kojima nadvladavaju djelovanje antibiotika i postaju otporne na neke od njih. Upravo prekomjerna i nepravilna upotreba antibiotika dovodi do te tzv. rezistencije bakterija. Selekcija tih višestruko otpornih bakterijskih sojeva osobito je izražena u bolničkim sredinama, gdje je mnogo pacijenata te kompleksne kliničke slike i oslabljene obrambene sposobnosti – navodi dr. Matas.
Nepravilnim uzimanjem antibiotika, ljudi znatno pridonose slabljenju djelotvornosti lijeka. Najčešća je zabluda da su primjenjivi u terapijama virusnih infekcija jer antibiotici nemaju apsolutno nikakav učinak na viruse, a upravo su virusne infekcije najčešći uzrok odlaska k liječniku.
– Ljudi griješe kada posežu za antibioticima u liječenju viroza jer na taj način neće djelovati na uzročnika, neće utjecati na trajanje bolesti niti na ublažavanje simptoma. Griješe i kada je antibiotska terapija opravdana, ali se ne provodi na odgovarajući način, jer pored odgovarajuće doze lijeka koju propisuje liječnik, potrebno je lijek uzimati dovoljno dugo i u propisanim vremenskim intervalima – ističe dr. Matas.
Farmaceuti kaskaju
Farmaceutska industrija kaska u stvaranju novih potentnijih antibiotika, jednostavno nisu motivirani za proizvodnju lijekova čija primjena prekratko traje u odnosu na dugotrajniju terapiju nekih kroničnih bolesti. Višestruko rezistentni sojevi nisu više kuriozitet bolnica, objašnjava mikrobiologinja, njih nalazimo i u izvanbolničkoj populaciji, srećom, najčešće kao “kolonizatore”: prisutni su, ali ne uzrokuju infekciju i oni kao takvi za zdravog, imunokompetentnog pojedinca ne bi trebali biti opasnost. Ranjivi su iz bilo kojeg razloga imunološki oslabljeni pojedinci i kada se takav pacijent nađe u bolnici, njegovo je liječenje dugotrajno i za samog pacijenta devastirajuće.
– Ono što bi trebalo biti na kraju, na žalost, na prvom je mjestu, ekonomski aspekt: liječenje infekcija prouzrokovanih rezistentnim sojevima je skuplje jer dulje traje i troše se skuplji lijekovi – kaže dr. Matas i podsjeća na jedan banalan, ali vrlo učinkovit postupak koji ima odličan učinak na sprečavanje širenja infekcija: redovita higijena ruku!
>>Bakterije lukavije od antibiotika
>>Međimurci među najštedljivijima u korištenju antibiotika
