Dosadašnjih 20 ureda državne uprave, izmjenama Zakona o sustavu državne uprave, pretvorit će se u njih pet i time će se postići njihov efikasniji rad, objasnio je ministar uprave Arsen Bauk prijedlog zakona koji je danas predstavljen na Vladi. Pet ureda treba pokrivati područje na kojem živi od 500 do 700 tisuća stanovnika – u središnjoj te sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji i Baranji, Istri, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici te Dalmaciji. Još se ne zna koji bi gradovi bili ta središta državne uprave, to će Vlada naknadno urediti uredbom, no načelna ideja je da to budu neki manji gradovi, a ne veliki centri.
– Riječ je o organizacijskom pitanju i mislimo da će na taj način biti efikasniji rad ureda državne uprave. Ovaj se koncept u Ministarstvu uprave razmatrao, koliko sam upoznat, i prije nego što sam ja postao ministar – kazao je Bauk te dodao da, što se tiče lokalne samouprave, ovo nužno ne znači da će i u tom dijelu biti takve promjene.
Smanjenje ureda državne uprave ne znači i njihovo ukidanje, jer će bivši uredi postati ispostave. Ova reorganizacija znači smanjenje broja rukovodećih mjesta, ali ne i broj smanjenja zaposlenih jer se ta brojka i ove godine smanjila za 50-ak prirodnih odlaskom ljudi u mirovinu, pa u Vladi vjeruju da uz to nema potreba za dodatnim smanjenjima.
Proporcionalno smanjenje
– Na rukovodećim mjestima to je samo na mjestima predstojnika i zamjenika smanjenje sa 40 na deset i tako će ići proporcionalno, ali ne u toj mjeri i na ostala niža rukovodeća mjesta. Uštede će biti isključivo na plaćama rukovodećih službenika. Mislimo da će ovim preustrojem biti bolja organizacija, a imat će određene financijske učinke, no oni nisu u prvom planu jer u uredima državne uprave radi ukupno jedan posto svih zaposlenih na proračunu – tvrdi Bauk te dodaje da bi godišnja ušteda na tome mogla iznositi oko pet milijuna kuna. Vlada ovom reorganizacijom želi ojačati urede državne uprave kao prvostupanjska upravna tijela te im vratiti njihove ovlasti umjesto da im se one smanjuju, s obzirom na to da su, otkad su osnovani 2001. godine, gubili veći dio svojih ovlasti tako što je velik dio institucija izišao iz tih ureda.
– Svjestan sam da će ova reorganizacija na pet plus jedan, jer je grad Zagreb izdvojen iz sustava ureda državne uprave, imati neke političke konotacije vezano uz vječno otvorenu raspravu o teritorijalnom preustroju. Mi nismo išli u nazive tih upravnih regija, označili smo ih brojevima na temelju veličine, broja stanovnika koje pokrivaju pojedini uredi, i on se u najvećoj mjeri poklapa s teritorijalnim ustrojstvom i drugih organizacija državnih ili upravnih sudova, pri čemu smo na sjeveru predložili formiranje dva ureda zbog broja županija i broja stanovnika – objašnjava ministar.
Opisao je i kako bi to točno trebalo izgledati u praksi.
Nisu sve županije iste
– Mi smo do sada u svakoj županiji imali ured državne uprave, i u onoj koja ima 400.000 stanovnika i u onoj koja ima 50.000 stanovnika. Sada će uredi državne uprave pokrivati od 500 do 700 tisuća stanovnika i onda će se predmeti moći raditi i u drugim županijama. Nije u svim županijama isto, na moru je sektor za turizam nešto jači nego što je to u županijama koje su u unutrašnjosti Hrvatske, dok možda za poljoprivredu ipak više posla imaju u unutrašnjosti – zaključio je ministar Arsen Bauk.
S obzirom na to da ovakav preustroj državne uprave već pokreće priču o regionalizaciji, Josip Salapić iz HDSSB-a, stranke koja upravo to traži u ustavnim promjenama, kaže da su oni samo djelomično zadovoljni ovim prijedlogom.
– No, mi se ipak zalažemo za regionalizaciju na veliko. Konačno bi sve stranke, a posebno vladajuća koja je to najavila u Planu 21, trebale provesti svoj program. Činjenica je da ovakav ustroj i ovoliki broj jedinica lokalne samouprave ne funkcionira i guši sustav. Treba konačno donijeti političku odluku, a nakon toga stručnu, gospodarsku, financijsku... – tvrdi Salapić koji je ipak skloniji ideji da središta državne uprave budu najveći gradovi, no o tome treba otvoriti široku političku raspravu.
'Ideja pet regija'
HDZ je ovaj prijedlog zakona ocijenio "strašnim". Umjesto da se poslovi državne uprave približavaju građanima, ova Vlada radi upravo suprotno, smatra bivši ministar uprave Davorin Mlakar.
- Teško mi je uopće gledati ovaj prijedlog kojim se predlažu izmjene zakona u sustavu državne uprave koji ova Vlada dosljedno kani uništiti, pa tako gledam i na ovaj prijedlog. Ovo mi se više čini kao provođenje drugog memoranduma SANU nego kao briga o hrvatskoj administraciji.
To mislim jer sam vidio da Vlada nema dovoljno ozbiljnosti kada formira nova tijela državne uprave, odnosno spaja pa ih naziva brojevima, brojčanim oznakama, to sam po prvi put vidio po našoj praksi, imat ćemo ured 1, 2, 3, 4, 5 – tvrdi Mlakar te dodaje kako mu se čini da je ovaj prijedlog "na putu onoga što je Vlada počela govoriti o regionalizaciji države jer sada 20 ureda koji su obavljali poslove države uprave spaja u njih pet".
- To mi se čini kao uvođenje njihove ideje pet regija u Hrvatskoj. To su probali već učiniti u izmjenama Ustava. HDZ-ov osnovni argument protiv ovih izmjena zakona je da smo mi željeli napraviti decentralizaciju poslova državne uprave, dakle, da dodatno opteretimo urede državne uprave da rade sve poslove države uprave u prvom stupnju, a ne da ih spajamo i ustvari im uzimamo nadležnosti, centraliziramo, što radi ova Vlada. Pa i nedavno smo imali Zakon o državnom inspektoratu kojim je on ukinut, pa su inspekcijske službe prešle u pojedina ministarstva – kritizira Mlakar koji zamjera i što zakon predlaže da se institucijama koje imaju javne ovlasti može prenijeti dio inspekcijskih poslova, što on vidi kao "privatiziranje inspekcija".
- To je nešto što državna uprava nije dosada pamtila i mislim da je ovo ekeperiment na državnoj upravi koji nisu smjeli napraviti – zaključio je Mlakar.
>> Vlada smanjila broj ureda državnih uprava. Umjesto 20 bit će ih 5
Kak' su ti političari spameni (hrv. pametni). Povećavaju tobože zbog efikasnosti, pa onda smanjuju zbog efikasnosti. Što god rade uvjeravaju nas u efikasnost, a odabrali smo na izborima mediokritete i ispodprosječne politikante političke dodvorice i društvene šminkere. .