Vlada je lani pokrenula ambiciozan projekt sanacije zdravstvenog sustava u sklopu kojeg je donijela odluku o sanaciji devet državnih bolnica (KBC Split, Zagreb, Osijek, Rijeka, Dubrava, Sestre milosrdnice, KB Merkur, Klinika za dječje i Klinika za infektivne bolesti).
Strmi rast
Stoga je u lipnju iz državnog proračuna u zdravstveni sustav “upumpano” 3,3 milijarde kuna za plaćanje dospjelih obveza (lijekovi na recepte, bolovanja, transfuzijska medicina, ortopedski uređaji i pomagala...). Od tih 3,3 milijarde kuna za sanaciju dugova spomenutih devet državnih bolnica prema dobavljačima za lijekove i medicinski materijal isplaćeno je 1,362 milijarde kuna.
No, nakon što je u lipnju državnim bolnicama isplaćeno 1,362 milijarde kuna, sanacijska vijeća tih bolnica nisu uspjela zaustaviti stvaranje novih dugova. Štoviše, dugovi državnih bolnica prema dobavljačima od lipnja prošle godine rastu brže nego prijašnjih godina, dakle brže nego prije Vladina programa sanacije zdravstvenog sustava.
Ukupni dugovi tih devet državnih bolnica 31. prosinca 2012. godine iznosili su 2,972 milijarde kuna, a unatoč tome što je u međuvremenu Vlada intervenirala sa 1,362 milijarde, ukupni dugovi tih bolnica smanjili su se do kraja 2013. godine za samo 605 milijuna kuna – procjene kažu da je 31. prosinca 2013. ukupni dug iznosio 2,367 milijardi kuna. Nastavi li se tako strmi rast duga državnih bolnica, na kraju ove godine ukupne obveze devet državnih bolnica bit će otprilike jednake onima prije sanacije!
Iz Ministarstva zdravlja, međutim, upozoravaju da se bolnički limiti od 2009. godine do danas kontinuirano i znatno smanjuju, dok stanovništvo stari i raste potražnja za zdravstvenim uslugama, koje poskupljuju. – Prihodi bolnica smanjeni su 2013. u odnosu na 2012. godinu za 1,34 milijarde kuna, odnosno 14%. Od srpnja 2013. godine, kada su sve sanacijske uprave počele s radom, rashodi padaju. Ukupno smanjenje rashoda od srpnja do prosinca 2013. godine više je od 222 milijuna kuna, odnosno 70% ukupnog smanjenja rashoda 2013. godine. Drugim riječima, rashodi su smanjeni za 222 milijuna kuna za nepunih pet mjeseci rada sanacijskih uprava. To zorno i puno govori o radu sanacijskih uprava. Najveće smanjenje rashoda ostvarili su KB Merkur te KBC Sestre milosrdnice – kaže prim. mr. sc. Marijan Cesarik, dr. med., zamjenik ministra zdravlja i predsjednik koordinacijskog tijela za praćenje provedbe sanacije zdravstvenih ustanova. Dodaje i da se broj radnika u bolnicama u sanaciji smanjio za 752. Da su ostali bolnički limiti iz 2012. godine, uz navedene uštede, čak bi i KBC Rijeka i KBC Osijek pozitivno poslovali, a da su prihodi ostali na razini iz 2012., bolnički bi sustav bio potpuno financijski uravnotežen i stabilan.
Nisu krivi upravitelji
Bivši ministar zdravstva Darko Milinović kaže da je smisao sanacijskih vijeća političko kadroviranje. – Iako su politički postavljeni, ipak sanacijski upravitelji nisu krivi jer im je ministar tako uredio sustav da je nemoguće poslovati. Smanjenje doprinosa sa 15 na 13% stvorilo je manjak do 2,5 milijardi kuna. Liste čekanja povećane su za 200 do 300 posto, čemu je štrajk pridonio samo djelomično. Zbog smjenskog rada odgađaju se operacije, jer za operaciju kirurg mora imati dva kirurga koji asistiraju, a u smjenskom radu imate jednog liječnika pa se povećavaju liste čekanja i za operacije. Sanacijom je zaustavljena reforma zdravstva, u tri mjeseca iz Hrvatske je otišlo 150 liječnika, najavljuje se još odlazaka – niže Milinović te Rajku Ostojiću na dušu stavlja i angažman u izborima za zagrebačkog gradonačelnika, a potom i na unutarstranačkim izborima, a za to vrijeme nije se bavio zdravstvenim sustavom. – Takav nedostatak vizije zdravstvenog sustava zahtijeva ostavku ministra – poručuje Milinović.
>> Darko Milinović: Linić me podsjeća na Einsteina
nacuo sam da vlada priprema plan da proda neke bolnice i da su ovo sve pripreme za prodaju sanirat ce ih i onda prodati ko i banke