domaća hrana preskupa

Cijene su nam gotovo kao u EU, a plaće triput niže

'29.03.2013., Varazdinski plac, Varazdin - Jutrosnja guzva na Varazdinskom placu kumicama je povecala prodaju od 30 a nekima vise i od 100 posto, u odnosu na prosjecan radni dan. Na Veliki petak najvi
09.04.2014.
u 12:15

Mikado umjesto vegete, sky umjesto coca-cole; jeftine marke kupuje 80% ljudi.

Elektronika je u Hrvatskoj skuplja nego u EU, slično kao i ulja, koja bi zbog niže stope PDV-a morala biti jeftinija. Svježe mlijeko, sirevi i jaja kupljeni u hrvatskim dućanima samo su tri posto jeftiniji nego da ih se kupuje u Austriji i Njemačkoj, zemljama s prosječnim EU cijenama. Odjeća i riba u Zagrebu su 4 posto jeftiniji nego u Beču, a kruh i žitarice samo 6 posto. Hrvatska je po cijenama ključnih prehrambenih artikala pri vrhu među tranzicijskim državama, negdje čak i ispred starih članica EU, dok se po cijeni sata rada nalazi na začelju, zajedno s Bugarskom i Rumunjskom.

Cijene kao u Beču

Može li se vjerovati Eurostatovim usporedbama rađenim uoči ulaska Hrvatske u EU, ovdašnji se standard čuva tek kroz energente: struja, plin i druga goriva jeftiniji su 30 posto od prosječnih cijena u EU, za petinu je jeftinije komuniciranje, namještaj za četvrtinu, kao i javni prijevoz. Naši su hoteli i restorani 10 posto jeftiniji od prosjeka EU, a slično je i s cijenama voća, povrća ili krumpira. Kada se u potrošnju hrvatskih kućanstava uključe cijene robe i usluga koje se prodaju ispod tržišnih cijena, tada hrvatski građani za istu količinu robe i usluga izdvoje četvrtinu manje novca nego Nijemci!

Mjereno tim kriterijem, život u Švedskoj dvaput je skuplji nego u Hrvatskoj, no zato su u Švedskoj plaće pet puta veće od naših. U odnosu na prosjek EU, hrvatski je radnik tri puta jeftiniji od radnika u EU.

Domaći pak izvori navode da je u odnosu na lanjski lipanj došlo do nekih pojeftinjenja. Portal Supermarketi.info tvrdi da je u ožujku ove godine u odnosu na lipanj brašno pojeftinilo 23,24%, suncokretovo ulje 28,59%, Franckova jubilarna kava 6,92%, mliječni namaz Dukatela 18,66%, jaja 19,62%, Čokolešnik Podravka 5,21%, svježe mlijeko z bregov Vindije 3,3 mm 11,48%...

No to je mala utjeha hrvatskim potrošačima, kojima su i više nego toliko porasle kućne režije i drugi troškovi života pa sve češće štede i nauštrb kvalitete kupujući jeftine trgovačke robne marke, čime se od ulaska u EU dodatno urušava domaća proizvodnja. Već više od 80% hrvatskih građana navodi da kupuje trgovačke marke K-plus, Kaufland, Clever, Lidl, Lumpi, Baleu... te je udjel privatnih marki na policama trgovaca u odnosu na brendove proizvođača u nas već veći od 25%.

Nije problem što se s padom granica s EU uvozi, nego to što uvozimo i ono čega imamo dovoljno, poput konditorskih proizvoda, prerađevina pilećeg mesa, kobasičarskih i drugih suhomesnatih proizvoda..., tvrde hrvatski proizvođači, koji zbog nekonkurentnosti, gubitka tržišta CEFTA-e, visokih inputa i sve većeg uvoza sve više gube utakmicu s EU. Samo smo, primjerice, pršuta u drugoj polovici lanjske godine u odnosu na prvu polovicu uvezli 66% više, a slično je i s uvozom svinjetine, koje je proizvodnja u drugoj polovici 2013. pala 8%. Proizveli smo 6500 tona svinjetine manje, a uvezli 1500 tona više. Razlozi za to su i poremećaji na tržištu EU i niže cijene izazvane restrikcijama ruske strane na uvoz svinjetine iz EU pod izlikom afričke svinjske kuge u nekim zemljama.

Raste uvoz hrane

U ukupnom poljoprivredno-prehrambenom uvozu, koji je lani narastao za dodatnih 150 milijuna dolara (a izvoz pao za 100 milijuna), samo smo uvoz mesa i klaoničkih proizvoda povećali za 60 milijuna dolara. Mlijeka i mliječnih proizvoda uvezli smo više za 70 milijuna. Trgovci prodaju ono što kupci, koji imaju sve manje novca, traže. Pijemo tako trajno mlijeko iz Poljske za nešto više od 4 kune umjesto Dukatova ili Vindijina za oko 7 kuna. Umjesto vegete se sve više troši mikado, sky umjesto coca-cole...

>>RBA: Potrošnja na niskim razinama, samo za osnovne životne potrebe

Komentara 34

BH
bijela_hrvatska
12:31 09.04.2014.

plaće samo 3 puta niže ? kako kome.. onima koji "sisaju" državni proračun, medijski eksponirani šminkeri-besposličari i prodavači magle, veliki "manageri" koji upropaštavaju cijele firme, ne uplaćuju doprinose i poreze državiniti radnicima plaće, niti plaćaju režije i obveze prema dobavljačima..a kasnije se nagađaju s "linićima i šegonima" za otpis milijunskih dugova - ti imaju i veće plaće nego u EU.. al ostalima,"običnim ljudima" su obično za red veličine niže.. i to tko ima sreću da radi uopće. koliki je ono prosjek plaće u RH ? 5-6 tisuća kuna ? Ja ne poznam osobno nikog tko ima toliku plaću.. tko nam to onda "slavno" diže prosjek ?

Avatar Elya iz 🇺🇦 Avdiivke
Elya iz 🇺🇦 Avdiivke
12:33 09.04.2014.

a kako su nas samo političari lagali da će ulaskom u EU cijene pasti, a plaće porasti! ali zato njima idu fine plaće o 6000 EUR u EU-parlamentu.

Avatar pretplatniik
pretplatniik
12:50 09.04.2014.

Napokon da je netko detektirao problem.Sa mjerama štednje niskim primanjima trebali bi početi živjeti kao nivo Rumunja i Bugara.Mi to naravno nemožemo radi previsokih troškova hrane i režija ponajprije baš hrane.Poljaci žive bolje od nas a imaju i statistički manja primanja od nas.To je samo zbog duplo nižih troškova života u svim aspektima.Ključ našeg građanskog izlaska iz recesije je postupno smanjivanje troškova života.Dok vlada radi kontra dižu cijene režija i uporno još poskupljuje hrana.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije