Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt najavila je danas u Hrvatskom saboru novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći budući da postojeći zakonodavni okvir nije zadovoljavajući. Ministarstvo pravosuđa je u veljači pripremilo prvu radnu verziju Nacrta prijedloga novog zakona, i on bi u drugom kvartalu ove godine trebao ući u proceduru.
- Širi se opseg primarne pravne pomoći, olakšava pristup na njezino korištenje, ublažavaju se i jasno definiraju imovinski kriteriji za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, a proširuje se i krug korisnika na ranjive skupine, i tu smo specifično ciljali djecu koja nisu državljani RH, a zatečeni su bez pratnje – objasnila je zamjenica ministra dok je saborskim zastupnicima podnosila Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u 2012. godini. Država je, tako, lani potrošila 1,26 milijuna kuna na ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, a podneseno je 7.068 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, koja je odobrena u 5.877 slučajeva.
- Više od 50 posto zahtjeva podneseno je za obiteljske postupke, i to 53 posto, a više od 10 posto zahtjeva odnosi se na ovršne postupke. U više od 75 posto slučajeva pružatelji besplatne pravne pomoći su odvjetnici, a ostalo su udruge i klinike – rekla je Artuković Kunšt.
U ime Kluba SDP-a Vesna Fabijančić-Križanić primjetila je da građani, iako već četiri godine na pravnim fakultetima u Zagrebu i Splitu djeluju dvije pravne klinike, nisu prepoznali puni potencijal klinika kao pružatelja primarne pravne pomoći, pa zbog toga smatra da treba poraditi kako bi kvaliteta i stručnost tih klinika bili prepoznati.
- To je potrebno jer je korist višestruka, s jedne strane građani ostvaruju svoje pravo na pravnu pomoć, a s druge strane se omogućuje studentima da kroz praktičan rad i stručni nadzor mentora steknu potrebno iskustvo i osposobe se za praktičnu primjenu prava – tvrdi Fabijančić-Križanić.
HDZ-ova Ana Lovrin kazala je kako iz izvješća iščitava da se kontinuirano od 2009. godine broj podnijetih zahtjeva povećava, pa je 2009. bilo 3.848 zahtjeva, a lani 7.068. Najpotrebitiji često i ne znaju da imaju neka prava, zato treba naći način da ih se s njima upozna, dodaje Lovrin.
Osvrnula i na najave novog zakona.
- Mislim da pitanje ublažavanja, odnosno olakšavanja imovinskog cenzusa neće polučiti pravi rezultat. Naime, građani u Hrvatskoj ne postaju bogatiji, nego siromašniji, a ako postoji određeni iznos sredstava u proračunu, on bi trebao biti limitiran jer si ni najbogatije europske zemlje ne mogu priuštiti pružanje besplatne pravne pomoći svima bez ikakvih uvjeta – smatra Lovrin te dodaje kako se boji da bi u tom slučaju po besplatnu pravnu pomoć dolazili i oni kojima to nije nužno.
Građanima često treba pravna pomoć kako bi iskoristili institut besplatne pravne pomoći, no sustav je presložen za korisnike pa treba napraviti sve kako bi se ta pomoć približila najpotrebitijima za koje i namijenjena, kaže SDSS-ov Mile Horvat. I njemu je sporan imovinski kriterij, jer ispada da oni koji su bez primanja, a imaju nešto malo naslijeđene zemlje, ne mogu koristiti besplatnu pravnu pomoć. Brine ga budućnost ovog instituta, budući je 2009. za njega izdvojeno 8,5 milijuna, a lani samo 1,26 milijuna kuna.
>>RH za besplatnu pravnu pomoć izdvaja 169.330 €. Britanci 2,5 mlrd.
