Među uzvanicima na svečanosti polaganja kamena temeljca buduće džamije i Islamskog kulturnog centra u Sisku mogao bi biti i turski predsjednik Reçep Tayyip Erdoğan. To bi bio njegov drugi posjet našoj zemlji u godinu dana, s obzirom na to da je turski predsjednik u travnju ove godine prisustvovao svečanosti obilježavanja stote godišnjice službenog priznanja islama u Hrvatskoj.
Informaciju o Erdoğanovu dolasku u Hrvatsku ekskluzivno je za Večernji list potvrdio savjetnik predsjednika Erdoğana za zemlje Balkana Sabri Demir s kojim sam razgovarao u Erdoğanovoj palači u Ankari.
– Zvali su me iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je predsjednika Erdoğana pozvala da sudjeluje na svečanosti polaganja kamena temeljca za islamski centar u Sisku 12. studenoga – kazao je Erdoğanov savjetnik za zemlje Balkana ističući da je predsjednik, nakon što mu ga je prenio, poziv odmah s oduševljenjem prihvatio kazavši da je Hrvatska veliki prijatelj Turske i da je polaganje kamena temeljca za islamski centar u Sisku povijesni događaj.
– S obzirom na to da ja vodim sve protokole vezane uz zemlje Balkana, odmah je zatražio od mene da dogovorim detalje protokola za njegov posjet Hrvatskoj, za svečanost i najvažniji događaj ne samo za sisačke nego za sve muslimane u Hrvatskoj u povijesti.
Mogu vam reći da se predsjednik Erdoğan veseli ponovnom dolasku u vašu zemlju i siguran sam da ćemo se ubrzo vidjeti u Hrvatskoj, naglasio je Erdoğanov savjetnik za zemlje Balkana Sabri Demir. Potvrdu o upućenom pozivu turskom predsjedniku Erdoğanu za dolazak u Hrvatsku zatražili smo i od Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.
Glasnogovornik Ureda predsjednice, Luka Đurić, kazao nam je kako, koliko on zna, takvog poziva nije bilo te da čak ni datum ne korespondira s aktivnostima predsjednice.
“Provjerio sam s resornim savjetnikom koji mi je to potvrdio. O gradnji samoga centra razgovaralo se za vrijeme Erdoğanova boravka u Zagrebu, no službene pozivnice nema. Međutim, bude li bilo kakvih novosti, obavijestit ću vas”, stoji u odgovoru Luke Đurića, glasnogovornika Ureda predsjednice.
Kao što se zna, i zadnji posjet Erdoğana Hrvatskoj u travnju držan je u strogoj tajnosti do samoga kraja, unatoč tome što je Večernji list dvadeset dana prije prvi objavio ekskluzivnu i točnu informaciju o datumu dolaska Erdoğana u Hrvatsku, za što ni tada nismo dobili potvrdu iz Ureda predsjednice.
>> Putin i Erdogan suglasili se da Alepu mora stići humanitarna pomoć
Duboko poštujući vjeru svakog naroda, postavlja se pitanje koliko mora biti članova vjerske zajednice da bi se opravdala gradnja u ovome slučaju džamije u Sisku. Da li je samo dovoljno posjedovati sredstva za gradnju i na takav način sposobnosti gradnje, počnu nicati džamije i po manjim gradovima i manjim mjestima. Bez obzira na broj vjernika određene vjeroispovijesti. No, ako se u konkretnom slučaju u Europu masovno i trajno nasele migranti ili izbjeglice, oni će biti pretvoreni u stanovništvo s određenim udjelom svoje vjerske skupine i na taj način će imati pravo graditi džamije tamo gdje nikada nisu postojale i gdje se nikada ne bi pomislilo da će postojati džamije. To će se događati i u Hrvatskoj. Investitori su puni novca samo čekaju dozvole za gradnju, a za to se ne trebaju bojati da neće dobiti. I gradnje mogu početi. Svaku vjeru treba poštovati i omogućiti njezino djelovanje ali vjerska područja se šire i tamo gdje nikada nisu postojala. Pa će eventualno pjevanje hodže sa minareta morati slušati i oni koji na to nisu naviknuti. Dakle, vjerski objekti DA, ali samo proporcionalno broju vjernika, a ne mogućnosti gradnje džamija za deset vjernika. Jer prema njihovim mogućnostima financiranja, oni su u stanju napraviti džamiju za svakoga vjernika po jednu. I tako ako nikada nismo bili zemlja džamija, to vrlo lako možemo postati. Zato me zanima gdje je ta granica i koliko džamija Hrvatska može i treba omogućiti za gradnju?