Približno 55 tisuća dužnika u švicarskim francima od početka iduće godine čekaju 11 do 24 posto niže mjesečne rate kredita. Posljedica je to odluke Vlade da sreže kamate na kredite u CHF na 3,23 posto i tako pomogne građanima koje je pogodio dramatičan rast tečaja švicarskog franka nakon 2010. godine.
Izračuni još u tajnosti
Učinak unificirane kamatne stope od 3,23 posto na mjesečne rate kredita u ovom trenutku najviše ovisi o tome koliko je dugo kredit u otplati. Rate kredita koji su potkraj ili u drugoj polovici otplatnog razdoblja smanjit će se manje, dok će značajnije olakšanje doći dužnicima koji su uzeli kredit na 30 godina i otplatili su samo manji dio. Prema procjenama Ministarstva financija, rate bi u prosjeku trebale biti za petinu niže od postojećih, a smanjenje će biti manje ili veće ovisno o iznosu kredita, godini u kojoj je uzet i roku otplate. Primjerice, rate kredita koji je na dan isplate vrijedio 730.000 kuna, uzet na 30 godina, smanjit će se od 973 do 1432 kune, ovisno o tome je li uzet 2005. ili 2007. godine. Isti takav kredit na 20 godina pojeftinit će 729 do 877 kuna. Naše banke obračunavaju kredite tako da prvih godina dužnici uglavnom vraćaju kamate i manji dio glavnice, a glavnica čini veći udio u mjesečnim anuitetima tek nakon druge polovice dužničkog razdoblja.
Premda su se banke, posredstvom HUB-a, potpisale da prihvaćaju zakonsku promjenu i neće je rušiti na Ustavnom sudu, bankari pojedinačno još ne izlaze s vlastitim izračunima niti se može dobiti odgovor kako će, na konkretnim primjerima dužnika, preračunati buduće obveze. Pretpostavlja se da će nižu kamatu primijeniti na nedospjelu glavnicu. Hrvatska narodna banka navodi da bi se zakon trebao odnositi na 55.800 aktivnih dužnika koji su glavninu kredita u francima podigli u razdoblju od 2004. do 2008. godine, kada je tečaj franka bio između 4,50 i 5 kuna. Tko je uzeo kredit kad je tečaj franka bio 4,60 kuna povlaštenu kamatu od 3,23 plaćat će dok (i ako) franak ne padne ispod 5,52 kune. Ako se netko zadužio u listopadu 2008. kad je tečaj bio 5 kuna, ostat će bez niže kamate čim tečaj franka padne ispod 6 kuna! Većinu kredita građana u francima čine stambeni krediti, oko 23 milijarde kuna, a prestali su vraćati svaku desetu kunu kredita. Kredite u francima dosad je otplatilo oko 18 tisuća korisnika.
Udruga franak danas je podržala kompromisno rješenje uz opasku da ono nije najbolje moguće, ali je prihvatljivo. Ista ta udruga sad poziva dužnike u eurima i u kunama da im se priključe i nastave borbu za svoju “poštenu i zakonitu kamatu”.
Je li pogodovanje ustavno?
I bankari u svemu tome imaju računicu jer im nad glavom visi presuda suca Trgovačkog suda Dobronića, prema kojoj je spuštanje kamata na 3,23% mačji kašalj u odnosu na troškove koje bi imali dođe li do preračunavanja glavnice prema početnom tečaju. Možda to neće učiniti banke, ali moguće je da će netko drugi zatražiti ocjenu ustavnosti rješenja kojim se pogoduje samo dužnicima u CHF, a zapostavlja druge kojima su banke također povećavale kamate prema neodređenim parametrima.
ništa se neće postići bez tužbe, kamate u eurima i francima svima koji su uzeli kredite do 2009 sada trebaju biti od 0,6% do 2,8%, i tu je najveća plačka banaka, a ne na tečaju, ovo je samo polurješenje koje vješto koriste banke i političari da sebe promoviraju