Kada dođe na vlast, HDZ će u prvoj godini svog mandata, obećava, delimitirati rodiljske naknade, koje trenutačno u drugih šest mjeseci rodiljskog dopusta maksimalno iznose 2600 kuna, te donijeti Zakon o statusu roditelja odgojitelja za obitelji s četvero i više djece.
Najavio je to Stjepan Adanić, predsjednik HDZ-ova Odbora za obitelj i mladež, na okruglom stolu o demografskoj obnovi. HDZ je za jednu konzervativnu i demokršćansku stranku iznio poprilično progresivan stav jer su se svi sudionici okruglog stola zauzeli za stvaranje uvjeta, odnosno fleksibilnog radnog vremena, kako bi zaposlena žena ujedno mogla biti i majka, a odrekli se isključivo ideje o majci odgojiteljici.
– Moja je majka imala sedmero djece i kad bi nas otpratila u školu, od 8 do 12 šivala je. Danas bi to bio “part-time job” – odgovorio je Drago Prgomet, jedan od organizatora okruglog stola, na pitanje o majci odgojiteljici. Demograf Anđelko Akrap istaknuo je da u razvijenim zemljama što je veća zaposlenost žena to je i bolja demografska slika, a u skandinavskim zemljama što su žene obrazovanije imaju više djece. Kod nas je obrnuto.
>>Naknade za bebe smanjili u Brodu, Karlovcu, Virovitici...
>>Zadar: Kalmeta smanjio rodiljske naknade
Odredba o majci odgojiteljici bila je još uTuđmanovo vrijeme u zakonu o radu, ako se ne varam, ali nikad nije stupila na snagu. Toj odredbi protive se najprije oni kojima nije stalo do održanja nacije, zatim oni (one) koji(e) ne znaju da je prošlo vrijeme gladi za radnom snagom, jer sada se veći dio radne snage nadomješta proizvodnom tehnologijom te oni koji misle da će bolje živjeti ako ne buduimali više od jednog djeteta. Odredbi se protive i oni koji misle da je rad kod kuće i dalje manje cijenjen od onoga u poduzeću, iako mi proizvodnih poduzeća gotovo vše i nemamo. Konačno, odredbi se protive oni koji misle da bi financiranje majki odgojiteljica zapravo bio poticaj za nerad, odnosno točnije da, ako oni sami slobodnom voljom već nemaju djece, da ne trebaju plaćati onima koji "nemaju posla", jer se bave rađanjem i odgojem. Na kraju krajeva u društvu u kojem veći dio posla obavlja tehnologija, mora se uvesti preraspodjela dohotka tako da mogu živjeti i oni ko "ne rade" tj. ne rade u proizvodnim djelatnostima. Pa, da se malo našalim, zar ne bi bilo bolje da se takav "višak" bavi djecom? Sve je to zapravo odraz činjenice da se u društvu koje se brzo mijenja, teško prihvaćati te promjene i na individualnoj razini. A bez prihvaćanja promjena na individualnoj razini društvo je osuđeno na polagano ili brže nestajanje. Upravo sam danas našao na internetu podatak da broj stanovnika u Iraku raste, usprkos stalnim atentatima na civile, nestašici posla, te posljednjem ratu. U Hrvatskoj, naprotiv poslije domovinskog rata nije došlo do porasta nataliteta koji i dalje pada što objektivno ukazuje na to da nisu ratovi, stradanja, bolesti i glad glavni uzroci pada broja stanovnika!