Usprkos uvođenju niza restrikcija i zakonskih mjera usmjerenih prema smanjenju problema konzumacije cigareta, Hrvatska je među deset svjetskih zemalja s najvećom stopom porasta raširenosti pušenja u posljednje 32 godine, kaže se u velikoj studiji američkog Instituta za mjerenje i evaluaciju zdravlja, koje je prošlog mjeseca objavio ugledni Journal of American Medical Association. Ovo istraživanje zapravo je metaanaliza velikog broja statističkih podataka i elaborata prikupljenih iz svake od 187 zemalja koje su analizirane. Za Hrvatsku je korišteno ukupno sedam takvih izvora.
Ipak nismo najgori
Podaci dobiveni iz tih izvješća uprosječeni su te je tako dobiven niz vrijednosti iznimno važnih za analizu trenda raširenosti pušenja u svijetu. Podaci su doveli do zaključka da se njegova rasprostranjenost u svijetu smanjila u promatranom razdoblju, no broj se pušača globalno povećao, i to zbog ukupnog povećanja broja stanovnika. Ukupan broj cigareta koje se godišnje popuše širom svijeta popeo se na više od šest trilijuna. U čak 75 zemalja 2012. pušači su popušili više od 20 cigareta dnevno. Među tim je zemljama i Hrvatska čiji su pušači 2012. prosječno pušili 27,2 cigarete dnevno. Ako uzmemo u obzir da je pušača u nas prema ovoj metaanalizi 1,022.700, ukupan broj cigareta koje godišnje konzumiraju hrvatski pušači gotovo je nevjerojatan. Od tih nešto više od milijun pušača 628.800 je muškaraca te 393.900 žena. No pogled unatrag tjera i na veću zabrinutost. Godine 1980. naši su pušači pušili 19 cigareta dnevno i bilo ih je ukupno “samo” 897.300. Ipak, 1996. taj je broj narastao na 995.300 pušača koji su konzumirali 22,3 cigarete dnevno, a 2006. bilo ih je više od milijun, a broj popušenih cigareta dnevno bio je prosječnih 26,2.
(Foto: Borna Filic/PIXSELL)
No nismo najgori. Na Mauritaniji prosječni pušač popuši čak 41 cigaretu dnevno, u Eritreji 38, Ruandi 36. Ali smo zato na nivou Jemena i Paname, gdje se puši 30 dnevno, ili Tajvana sa 32. Sve su te zemlje u top 10. Teško je naći europsku zemlju sa sličnim rezultatom. To bi bio, svakako, Island sa 27 cigareta, možda Slovačka sa 29,7, nitko u bližem susjedstvu nije u tom rangu, mahom im nedostaje nekoliko cigareta. Zanimljiv je broj cigareta koje pušači dnevno popuše u zemljama s najslabijim prosjecima. U Čadu, Burkini Faso i Gvineji samo jednu, u Peruu četiri. Ispred nas po stopi rasta raširenosti pušenja jedino su Srbija i Litva, dok je veliki broj zemalja EU među deset s najvećom negativnom stopom rasta raširenosti pušenja. Na Islandu se raširenost smanjuje u omjeru od tri posto, Švedskoj 2,4% kao i u Norveškoj, u Danskoj 2,3%... Zašto je u Hrvatskoj broj pušača u porastu upitali smo doc. dr. sc. Suzanu Kukulj s Klinike za plućne bolesti na Jordanovcu.
– Nikotinska je industrija jača od javnog mnijenja i antinikotinskih kampanja. Na prevenciji pušenja premalo se radi. Sve zemlje koje su u to uložile znatnija sredstva, poput SAD-a, zabilježile su i odlične rezultate. One koje nisu imaju porast, ali ne samo broja pušača nego i bolesti vezanih uz pušenje. Zakonske su mjere preslabe, a period koji je protekao od njihova uvođenja prekratak da bi ih se potpuno procijenilo. Pa još imate ureda u kojima se puši, čak i liječničkih ordinacija, pacijente ispred bolničkih ulaza. Kazne su preblage, jedino je prosvjećivanje kroz široke zdravstvene kampanje lijek za to – kaže dr. Kukulj.
Kultura pušenja
Psiholog prof. Ivan Modrušan slaže se da će se pušenje teško u nas iskorijeniti restrikcijama i trošarinama.
– To je jedan osjećaj ugode koji se nastoji postići pušenjem pa su pušači očito spremni zaboraviti da je ono zapravo štetno. Usto je pušenje i duboko ukorijenjeno u našoj kulturi. Duhan, kao i kava, došli su u ove krajeve još s Turcima. Industrija, dakle, snažno potiče taj porok, a ne treba zaboraviti da i država ima interes jer iz velikog broja konzumiranih duhanskih proizvoda vuku se i veliki prihodi od poreza – kaže prof. Modrušan. Svejedno, nije baš sve tako crno. Zanimljivo je da u Hrvatskoj ima manje pušačica nego 1980. Tada ih je bilo 399.700, njihov je broj 1996. skočio na 426.200, ali onda je 2006. pao na 396.800 te 2012. na 393.900. Još je zanimljiviji podatak da je 2012. raširenost pušenja među muškarcima bila veća od one kod žena u svim zemljama osim – Švedske, gdje puši više od stotinu tisuća više žena nego muškaraca.
>> Cigarete privlačnije kupcima baš zbog upozorenja da su štetne
Kukuriku koalicija je u potpunosti pregazila sve zakone o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima, čak se opet puši naveliko i u restoranima, bez ventilacije! To što se u Hrvatskoj širi gotovo epidemija oboljelih od karcinoma ovu vlast uopće ne zanima.