Ekonomska analiza

Hrvatska izlazi iz turističke mode? More nije dovoljno

turizam, plaža (1)
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
19.12.2013.
u 15:21

Opijeni uspjehom i popularnošću, u HTZ-u prepustili su se rutini.

Lonely Planet, najpopularniji svjetski turistički portal i najveći nakladnik turističkih vodiča, čije preporuke kreiraju turističke trendove, u svojem najnovijem izboru najpoželjnijih svjetskih destinacija za ljeto 2014. izostavili su Hrvatsku. Vijest ne bi bila neobična da Hrvatska nije godinama bila njihova miljenica i da nije, umjesto Hrvatske, na ljestvici “Top 10” kao nova turistička zvijezda zasjala – Makedonija!

Naime, Lonely Planet, odnedavno u vlasništvu BBC-a, još je uoči ovogodišnje turističke sezone Hrvatsku svrstao među deset najboljih europskih turističkih destinacija za ovu godinu. Posebno su pohvalili Zagreb, nacionalne parkove, “šarmantni” kontinentalni dio Hrvatske te tradicionalno dalmatinsku obalu. To je bio odličan vjetar u jedra turističkoj Hrvatskoj, kojoj su upravo bili okrenuli leđa ruski turisti zbog uvođenja viza. Međutim, u idućoj godini urednici ovog prestižnog kreatora turističkog javnog mnijenja turiste usmjeravaju u Brazil, Škotsku, Meksiko, Švedsku, na Antarktiku i Malavi. Očito su uvjereni kako je Hrvatska ispucala svoje adute i kako u idućoj godini nema čime oduševiti svoje posjetitelje.


Noviteti oduševljavaju goste

Ne zamjerimo im jer su proteklih godina prilično objektivno hvalili naše prednosti. Uostalom, najavili su kako će Zagreb postati pravi hit zbog novih sadržaja koje je unio u svoju ponudu, od dizajnerskih hostela do manifestacija poput Adventa u Zagrebu. A sad su uvjereni kako su drugi postali kreativniji od nas i kako nismo ponudili dovoljno privlačnih argumenata za sljedeću turističku sezonu! Naime, mnogobrojni su parametri temeljem kojih procjenjuju privlačnost i kvalitetu pojedinih destinacija. No, najvažniji su sadržaji kojima pojedine destinacije oplemenjuju ponudu i oduševljavaju goste. Otkud onda Makedonija? Dok mi tradicionalno podcjenjujemo jugoistočne susjede, oni ne sjede skrštenih ruku. Zamijetili su i pohvalili novosagrađeni centar Skopja (koji možda jest kič i krivotvorenje povijesti, ali itekako može biti zanimljiv turistima). Preporučuju novootvorene hostele, kafiće i restorane, klupsku scenu i noćni život. Hvale Ohrid, arheološko nalazište Stobi, vinsku regiju Tikveš te nacionalni park Mavrovo. Makedonija još očito neotkrivena u globalnim okvirima te budi pomalo i znatiželju, kao što smo mi budili prije petnaest godina. Na isti način prošle godine su otkrili i preporučili Crnu Goru, ističući njezinu divlju prirodu i grad Kotor.

Turistički eksperti promatraju što nude pojedine države i s kakvim novitetima dočekuju goste. Tako su vratili Pariz među top-destinacije zbog novih pješačkih staza i biciklističkih ruta uz Seinu. Capetown su preporučili zbog novouređenih parkova uljepšanih skulpturama, Rigu zbog titule europske prijestolnice kulture i novostvorene kulturne ponude itd.

Hrvatska nije ušla ni među top-destinacije za obitelj. Tamo prednjače Danska, Tajland, Belize, Indija... A nema nas ni među najpovoljnijim destinacijama za 2014. Komplimente za cijenu ponude se dobili grčki otoci, južna Italija, Nikaragva, Bugarska i Portugal. Jasno, ne treba tragično doživljavati ove izbore niti se bojati konkurencije iz susjedstva. Bit će još međunarodnih komplimenata jer Hrvatska to zaslužuje svojom ljepotom i ponudom. No, može biti mali alarm da shvatimo kako nema predaha u kreiranju turističke ponude te kako konkurencija ne miruje. Dapače, pojavljuje se tamo gdje se najmanje nadamo.

Hrvatska je na karti svijeta postala pravi hit 2006. godine. Međutim, prvi je te trendove predvidio baš Lonely Planet, koji ju je još 2005. proglasio najboljom turističkom destinacijom na svijetu. Trend je slijedio National Geographic Adventure, koji je Hrvatsku 2006. proglasio najboljim izborom za putovanje i aktivan odmor. Slijedio je niz atraktivnih i laskavih priznanja te privlačnih reportaža u svjetskim medijima, koje su hvalile našu obalu, povijesne gradove, neotkrivenu kulturu, izvrsnu gastronomiju, srdačnost ljudi... Da smo ih plaćali potrošili bismo cijelo bogatstvo!

Sve je to rezultiralo povećanjem broja turista. Baš to ljeto 2006., očito potaknuti popularnošću novootkrivene destinacije, hrvatsku obalu su posjetili slavni Tom Cruise, Michael Douglas, Catherine Zeta Jones, John Malkovich, Armande Assante, jordanski kraljevski par Rania i Abdullah, belgijski kraljevski par Paola i Albert II. i mnogi drugi.

Takvu promociju samo prije desetak godina, kad nam je imidž u svijetu bio još opterećen ratom i naslijeđem socijalističke Jugoslavije, mogli smo samo sanjati. Opijeni uspjehom i popularnošću naše zemlje, u Hrvatskoj turističkoj zajednici očito nisu razmišljali da bi to trebao biti tek početak ozbiljnog rada, a ne prepuštanje rutini jer posjeti određenoj destinaciji, poput bilo kojeg drugog trenda, ulaze u modu i izlaze iz nje ako se destinacija dovoljno ne trudi ostati u trendu... Baš u kolovozu 2006. u BH izdanju Večernjeg lista objavio sam crticu, u kojoj sam napisao kako je “Hrvatska postala turistički brend zasigurno ne toliko zbog napora HTZ-a, koliko zbog spleta okolnosti i stalne potrage nemirnog ljudskog duha za novim, ljepšim, neotkrivenim i sigurnijim destinacijama... A Hrvatska jest lijepa, sigurna i očuvana zemlja te tako bijaše otkrivena. No, laskave titule kratko traju jer konkurencija ne miruje. I drugi imaju lijepu obalu i more, ljubazne domaćine i privlačnu gastronomsku ponudu. I pritom ulažu milijune dolara više od nas u vlastitu promociju, hotele, obrazovanje turističkih djelatnika... I istodobno nude jeftinije aranžmane! (...) Hrvatskoj mnogo toga ide u prilog i ima sve šanse da duže vrijeme ostane u turističkoj modi. Međutim, ne budemo li pošteno, inovativno i srdačno odigrali ulogu zemlje domaćina, svjetski mediji i poznate osobe vrlo brzo će otkriti neku novu destinaciju... ” Neke kolege iz turističke branše su mi prigovorile zbog tog “pesimističnog” komentara jer su vjerovale da je uspjeh isključivo rezultat skupih televizijskih kampanja HTZ-a po svjetskim TV mrežama, a ne trenda.


Privlačne umjetne atrakcije

Nije lako ostati u vrhu, znaju i najbolji sportaši, ako se svakodnevno ne trenira i ne ulaže u vlastitu formu. Tako je i s turističkom ponudom. Nije dovoljno imati lijepu obalu i čisto more. Države koje ni približno nemaju ovakve uvjete to postižu umjetnim atrakcijama i manifestacijama. Turistima je važna i politička klima (a ona je u Hrvatskoj postala katastrofalna), brendovi, kulturna ponuda, javni sadržaji i koješta drugo.

Zato najrazvijenije države poput Njemačke ili Velike Britanije turističku ponudu sjajno umrežavaju s drugim prednostima, kako ne bi izišli iz mode. Britanija tako u svojoj nacionalnoj kampanji “Great” ne nudi svijetu samo svoje prekrasne dvorce, zelena prostranstva i otmjene gradove, već se predstavlja i kao zemlja inovativnih ljudi, dobrog šopinga, vrhunske mode, kvalitetnog obrazovanja i sl. Njemačka u svojoj kampanji predstavlja se kao žarište kulturne scene, država koja spaja tradicionalno i moderno kroz umjetnost, modu, kulinarstvo i glazbu. Njima ne znači ništa ljetna ili zimska sezona jer kako kažu “Uvijek je sezona za njemačku kulturu!” I Hrvatska, dakle, mora shvatiti da turizam ne može funkcionirati izolirano i da se ne možemo prodavati svijetu samo kroz prekrasnu prirodu. Svijet će nas više cijeniti i bit ćemo im privlačniji ako se pokažemo, ne samo kao gostoljubivi čuvari naslijeđenog komadića raja, već i kao kreativna, inovativna i izvrsna nacija. Vrijeme je da se Hrvatska prestane ponašati kao uspavana ljepotica i postane proaktivnija na međunarodnoj sceni.

Komentara 2

Avatar Zaječarac
Zaječarac
16:20 19.12.2013.

Za dom spremni turistički radnici

VA
vadis
18:51 19.12.2013.

Dragi moji Hrvati u Hrvatskoj, samo vi nastavite s netolerancijom prema manjinama uopce. Nastavite velicati Ustase, progonite homoseksualce i jos manje ce biti zainteresiranih za Hrvatsku. Negativni publicitet u svijetu se tesko placa. Zalosno!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije