Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof istaknuo je u ponedjeljak kako je Hrvatska u 2016. ostvarila najniži deficit od 2002. godine, od kada se mjeri, kazavši kako to zahvaljuje rastu u svim gospodarskim sektorima, a ponajprije izvrsnoj turističkoj sezoni.
Deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 2,7 milijardi kuna, što je rekordno niskih 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug pao na 84,2 posto BDP-a, izvijestili su u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS) i Eurostat.
"To je značajno smanjenje u odnosu na 2015. kada je deficit iznosio 11,346 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a, pri čemu smanjenje ukupno iznosi 8,5 milijardi kuna. Ono je uzrokovano rastom koji je zabilježen u svim sektorima gospodarstva, a ponajprije izvrsnom turističkom sezonom. Ovo je ujedno i najniže zabilježeni deficit otkad se mjeri, odnosno od 2002. godine kada smo po ovim načelima dužni dostavljati podatke Eurostatu", kazao je Krištof na konferenciji za novinare.
Kako je napomenuo, drugu godinu zaredom zabilježen je i primarni suficit sektora opće države, pa je u 2016. godini iznosio od 2,5 posto BDP-a, odnosno 8,4 milijardi kuna.
Na povoljni deficit najznačanije je utjecalo povećanje svih vrsta poreznih prihoda, pri čemu su prednjačili porezi na proizvodnju i uvoz, koji su prikupljeni u iznosu od 69,6 milijardi kuna, što je rast od 5,9 posto.
Nadalje, tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni su u iznosu od 21,7 milijardi kuna, što je rast od 8,1 posto, dok su kapitalni porezi u odnosu na godinu ranije porasli za 29,4 posto, odnosno na 14,1 milijun kuna.
Osim navedenog, utjecaj na smanjenje deficita imalo je i smanjenje kamatnih rashoda te manje značajna povećanja ostalih prihodnih kategorija, napominju iz DZS-a.
Prvi pad javnog duga nakon osam godina
Javni je dug, prema podacima DZS-a i Eurostata, u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a.
Tako je lani javni dug pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva.
BDP je, naime, lani porastao 2,9 posto, što je najbrži rast gospodarstva od 2007. godine.
Kako je pojasnio ravnatelj DZS-a Krištof, pritom je najznačajniji utjecaj imalo smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima koji su refinancirani s dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima, što je, kako je kazao, utjecalo na smanjenje otplata, ali i smanjenje ukupnog duga.
Kako je dodao, istovremeno je smanjen i dug lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima.
Kako je istaknuo Krištof, ukupni prihodi opće države rasli su brže od rashoda te su iznosili 163,2 milijarde kuna, što je porast od 8,2 posto u odnosu na 2015. godinu. S druge strane, rashodi su iznosili 166 milijardi kuna, što je 2,3 posto više u odnosu na godinu ranije.
Smanjeni su, također, ukupni rashodi za kamate i oni u 2016. iznose 11,162 milijarde kuna, što je 763 milijuna kuna manje nego u 2015. godini.
Hrvatska među članicama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u
Hrvatska je po proračunskom deficitu za 2016. godinu od 0,8 posto BDP-a među EU zemljama s najnižim udjelom deficita u BDP-u, dok je po javnom dugu od 84,2 posto među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata.
Po podacima tog statističkog ureda, Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, među članicama EU s najnižim udjelom deficita u BDP-u. Irska je u 2016. godini imala proračunski deficit od 0,6 posto BDP-a, a Danska od 0,9 posto BDP-a.
Četiri članice imale su deficite na razini tri posto BDP-a ili više, dok je većina ostalih zabilježila proračunski višak.
Hrvatska se s javnim dugom od 84,2 posto BDP-a lani našla među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a.
Najviše udjele duga u BDP-u imale su Grčka, 179 posto BDP-a, Italija 132,6 posto, Portugal 130,4 posto, Cipar 107,8 posto i Belgija 105,9 posto.
Krajem 2016. najniže udjele duga u BDP-u imale su Estonija, 9,5 posto, Luksemburg 20 posto, Bugarska 29,5 posto, Češka, 37,2 posto, Rumunjska 37,6 i Danska 37,8 posto.
>> HGK: Javni dug je stabiliziran i iznosi 289,7 milijardi kuna
>> Unatoč krizi u Agrokoru: Addiko banka zadržala procjene rasta BDP-a
Zašto ovo nije glavna vijest? Naravno, pozitivne vijesti su zabranjene na portalima. Uglavnom, ovo je rezultat ministra Marića koji je posložio realan proračun za 2016. godinu, posložio je još bolji proračun za 2017. i baš zato ga oporba želi rušitii jer Marić ima rezultata.