Rijetko je koja institucija, osim možda Vlade, pod takvom kanonadom kao što je posljednjih mjeseci HNB. Toliko da je jedan od uvjeta sastavljanja Vlade bila i izmjena zakona o središnjoj banci koja je trenutačno u saborskoj proceduri.
No, ranije kritike koje su išle u smjeru propitkivanja monetarne politike naprasno su zamijenile optužbe vladajućih o rastrošnosti... O tome je li iza svega želja politike da stavi šapu na monetarnu vlast, projekcijama Vlade, otpisu duga, razgovaramo s guvernerom Borisom Vujčićem.
Očekujete da će loši krediti u 2017. pasti ispod 10%?
Banke su u posljednje dvije godine intenzivirale čišćenje bilanci kroz otpise i prodaje plasmana. Za razliku od nekih drugih zemalja, hrvatski je bankarski sustav toliko stabilan da bi, i nakon potpunog otpisa svih loših kredita, u prosjeku ostao kapitaliziran u skladu s propisima. Zato je problem rješavanja neprihodujućih kredita manje urgentan s pozicije banaka, a više s pozicije dužnika, a time i nacionalnog gospodarstva. Vlada je to napokon prepoznala i predložila izmjene zakona koje bi trebale znatno olakšati položaj dužnika. Do sada je zakon nalagao banci da mora završiti postupak naplate do potpune financijske propasti klijenta, dovesti ga do stečaja ili propisanog životnog minimuma, da bi mogla otpisati nenaplaćeni iznos kredita. Pritom ga je smjela knjigovodstveno otpisati, ali ne i djelomično oprostiti, što će sada moći. Posljedica bi bilo vraćanje dijela dužnika u klasifikaciju A – u cijelosti nadoknadivih kredita. Tko ne može otplatiti 100.000 eura, možda može 50.000.
>>Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista ili u našem e-izdanju
U današnjem izdanju donosimo i sljedeće teme:
>>Sezona uhljeba: ne biraju se sredstva za obećane fotelje
>>Pijan ušao u krivi stan i zaspao pokraj – policajca
>>Umrla je Esma Redžepova: Romska kraljica činila je samo dobro
Štovani gospon guverner, o hrvatskim bankami se bi dalo puno tog reć/napisat sam kdaj bi vi meli hrabrosti....il je u pitanju ipak nekaj drugeg ?!