Iseljavanje je problem koji našu državu muči posljednje stoljeće, no zbog šest godina duge krize i sve većeg broja nezaposlenih, ova se tema i te kako ponovno aktualizira. Prave statistike o stvarnom broju iseljenih nema jer se nijedna institucija ne bavi time. Državni zavod za statistiku obično barata podacima MUP-a, no ni oni nisu precizni jer se osoba koja napusti Hrvatsku nije dužna odjaviti. Uglavnom se spominje podatak da se u posljednje dvije godine iselilo oko 30 tisuća građana. Demograf Anđelko Akrap (na fotografiji) ističe da njemačke statistike kažu da im se u tom razdoblju doselilo 25.000 Hrvata.
Uvoz radne snage
– To su jako zabrinjavajući podaci, pogotovo jer već godinama struka upozorava na sve starije stanovništvo, sve manje novorođenih te iseljavanje, no društvo kao takvo i dalje ništa ne poduzima niti vodi brigu o tome – komentira Akrap.
I dok s jedne strane gotovo svakodnevno u krugu obitelji i prijatelja slušamo priče kako se još netko odselio, ministar rada Mirando Mrsić ovih dana govori da će nam 2030. nedostajati oko 300.000 radnika koje će trebati uvoziti.
– Mi govorimo o useljavanju, a ne činimo ništa po pitanju iseljavanja. Razumijem potrebu mladih ljudi da idu trbuhom za kruhom, ali je isto tako činjenica da vani ne teku med i mlijeko. Ljudi se, kada dođu van, suoče s realnošću i shvate da je to vrlo težak kruh pa postoji velik broj onih koji nisu uspjeli – kaže dr. Akrap i dodaje da mediji uglavnom prenose uspješne iseljeničke priče.
I priče koje objavljujemo u ovom specijalu primjeri su onih koji su u inozemstvu uspjeli pronaći novu priliku, ali njihovi akteri donose realnu usporedbu života u Hrvatskoj i zemlji u kojoj sada žive i rade. A činjenica je da mnogi koji su se odselili i dalje nemaju radno mjesto u struci, odnosno da rade po nekoliko nižerangiranih poslova kako bi poplaćali račune koji su obično veći nego kod nas. S druge strane, kao prednost svi navode da se u inozemstvu rad cijeni te se redovito nude šanse za napredovanje.
Potrebna je strategija
– Sve zemlje žele i trebaju radnu snagu i rado će posegnuti za slavenskim narodima, posebice Hrvatima koji se vrlo brzo integriraju. Svijet isisava što mu treba, uzimaju razvijajuća zanimanja i usluge, od liječnika i sestara do ugostitelja. Ovo treba biti tema broj jedan u našem društvu, tema koja zahtjeva čitavu strategiju političkih i gospodarskih elita – zaključuje dr. Akrap.
>>'Ako se nešto ne promijeni, svi će se iseliti iz ove zemlje...
>> Među 15 smo najstarijih nacija u cijelom svijetu
što je sa podatkom da se svake godine upiše 4000 prvašića manje u osnovnu školu?što je sa nacionalnom politikom vezanom za demografiju?svaka vlada je odgovorna za demografsku sliku u svom mandatu.osipanje nacije je protuustavo.